Broj Hrvata nezadovoljnih svojim životom gotovo se prepolovio u posljednjih 10 godina, pokazalo je istraživanje Eurobarometra objavljeno u utorak, prema kojem najveće poteškoće za hrvatske ispitanike predstavljaju inflacija, stanje gospodarstva i mirovine.
“Zadovoljnih svojim životom u Hrvatskoj više je no četverostruko više nego nezadovoljnih”, ističe se u istraživanju Eurobarometra.
Istraživanje, koje je naručila Europska komisija, a provedeno je u razdoblju između listopada i studenog 2024., pokazalo je da je 81 posto hrvatskih ispitanika zadovoljno svojim životom, a 19 posto ih nezadovoljno.
Prije deset godina postotak nezadovoljnih u Hrvatskoj se kretao oko 34.
Kada je riječ o prosjeku na razini Europske unije, svojim životom je zadovoljno 86 posto sudionika u istraživanju.
Prosječni hrvatski i europski ispitanik na prvo mjesto teškoća svoje zemlje stavlja inflaciju.
“U Hrvatskoj je, međutim, zabrinutih zamalo dvostruko više od prosjeka EU-a i broj zabrinutih zbog inflacije u proteklih je pola godine porastao za četiri postotna boda, dok se na razinu EU-a smanjio za pet bodova”, napisali su autori istraživanja.
Naime, čak 63 posto hrvatskih ispitanika je kao jedan od dva najveća problema s kojima se zemlja suočava odabralo upravo inflaciju, odnosno rast životnih troškova, dok se za isto u prosjeku odlučilo 33 posto europskih ispitanika.
“Na drugo mjesto hrvatski ispitanici stavljaju stanje gospodarstva (22 posto), koje je prosječnom europskom ispitaniku na trećem mjestu (18 posto)”, navodi se u istraživanju.
Hrvatima su mirovine na trećem mjestu zabrinutosti (17 posto) dok se na razini EU-a mirovine smatraju znatno manjom teškoćom (devet posto)”.
Negativan osjećaj
Hrvatski i europski ispitanici najvećom teškoćom s kojom se trenutno suočava Europska unija smatraju Ukrajini.
“Na drugo mjesto hrvatski ispitanici stavljaju međunarodnu situaciju (28 posto), a europski useljavanje (28 posto)”.
Pedeset i pet posto hrvatskih ispitanika reklo je da useljavanje državljana trećih zemalja u njima izaziva negativan osjećaj, što otprilike odgovara europskom prosjeku od 54 posto.
Kada pak se radi o useljavanju državljana iz drugih zemalja članica, podržava ga 58 posto hrvatskih sudionika, što je niže od europskog prosjeka koji iznosi 66 posto.
“Hrvatski ispitanici smatraju da bi se EU srednjoročno ponajviše trebao baviti gospodarstvom (41 posto), pa sigurnošću i obranom (30 posto) te poljoprivredom (29 posto)”.
Istraživanje je zabilježilo i pad povjerenja hrvatskih građana u Europsku uniju, koje sada iznosi 53 posto, odnosno četiri postotna boda manje nego prije godine, ali ipak dva postotna boda više od europskog prosjeka
“Na polovicu hrvatskih ispitanika, tri postotna boda manje nego prije pola godine, EU ostavlja pozitivan dojam. To je šest postotnih bodova više od europskoga prosjeka. Negativnu predodžbu o EU-u ima 13 posto hrvatskih, a 17 posto europskih ispitanika. Ipak, EU-u je privrženo 61 posto hrvatskih, a 63 posto europskih ispitanika”, naglašava istraživanje.
Istraživanje je pokazalo da je djelovanjem demokracije u Hrvatskoj zadovoljno 44 posto, a nezadovoljno 55 dok su preostali odgovorili da ne znaju. Kada je riječ o prosjeku na razini Unije, postoci su obrnuti. Prije 10 godina, zadovoljstvo demokracijom u zemlji kretalo se između 20 i 24 posto.
Također, u protekle dvije godine poraslo je povjerenje u hrvatska glasila za 12 postotnih bodova te njima sada vjeruje 60 posto ispitanika, što je devet postotnih bodova manje od prosjeka EU-a.
“Ipak, 70 posto i hrvatskih i europskih ispitanika često nailazi na lažne vijesti, a da postojanje dezinformacija predstavlja problem za njihovu zemlju smatra tri četvrtine hrvatskih i još dva postotna boda više europskih ispitanika”.