Prema kardiologu, bit ćete puno zdraviji ako iz svoje prehrane izbacite ovih pet namirnica

Prije dvije godine Britanska zaklada za srce objavila je se nalazimo u razdoblju “najgore srčane krize koju pamtimo” budući da je 39 000 ljudi u Engleskoj prerano umrlo od kardiovaskularnih bolesti 2022. Sve veće zdravstvene nejednakosti, pandemija i dugotrajni pritisak na sve igraju ulogu u pogoršanju zdravlja srca.

Jedna stvar pod našom kontrolom je ono što jedemo i kako to štiti ili šteti našem srcu.

“Srčane bolesti i moždani udar i dalje su najveći ubojice u zapadnom svijetu unatoč medicinskom napretku”, kaže dr. Neil Srinivasan, kardiolog konzultant specijaliziran za opću kardiologiju i upravljanje problemima srčanog ritma. “Pretilost, dijabetes i sjedilački način života dovode do povišenog kolesterola, visokog krvnog tlaka i inzulinske rezistencije – to su veliki problemi u modernom životu.”

Ovo su namirnice koje ne bi trebali konzumirati ako brinete o zdravlju vašeg srca.

1. Pahuljice

Konzumiranje zašećerenih pahuljica jedan je od najmanje zdravih načina na koji možete započeti dan. Radi se prerađenoj hrani koja je neprijatelj broj jedan dr. Srinivasana. Citira nedavnu studiju koja je pratila 10.000 australskih žena tijekom 15 godina: “Žene s najvećim količinama ultraprerađene hrane u svojoj prehrani imale su 39 posto veću vjerojatnost da će razviti visoki krvni tlak od onih s najmanjom.”

“Ovo je hrana koja je prošla kroz višestruke procese tijekom proizvodnje”, objašnjava. “Većina hrane prolazi ‘proces’ u obliku sjeckanja, kuhanja, pečenja, cijeđenja ili konzerviranja, ali ovaj proizvod prolazi mnogo više tretmana, a jedna analiza više od milijun ljudi pokazala je da su oni koji su jeli najviše ultraprerađene hrane imali 24 posto veću vjerojatnost da će doživjeti ozbiljne srčane i krvožilne probleme uključujući srčani i moždani udar.”

Ne možemo zanemariti statistiku, kaže dr. Srinivasan. “Svakih 10 posto povećanja dnevnog unosa ultraprerađene hrane povezano je s ukupno 6 posto povećanja rizika od srčanih bolesti.”

“Ovi proizvodi izrađeni su industrijskom preradom i često sadrže aditive kao što su boje, arome, emulgatori ili konzervansi, kao i razlaganje hrane na tvari uključujući ulja, šećere i škrob. Pekarski proizvodi notorno podižu razinu kolesterola lipoproteina niske gustoće (LDL) – lošeg kolesterola – koji se nakuplja u stijenkama arterija.”

Koja je alternativa?

Domaća kaša (ne ona koja je gotova za dvije minute), svježe voće, obični jogurt ili visokokvalitetni kruh od cjelovitih žitarica. “Koristite maslinovo ulje umjesto maslaca na svom hrskavom kruhu, a kolače i kekse čuvajte samo za posebne prilike.”

2. Suho meso

Suho meso je ukusno, a ništa ne miriše bolje od pizze s kobasicom.

Mnoga od ovih vrsta mesa prži se na ulju ili maslacu, a sva su ona “posebno loša za upravljanje kolesterolom i bolestima srca”, dodaje. “Ponekad dodavanje loja, prelijevanje, prženje u svinjskoj masti ili umotavanje hrane u slaninu može poboljšati okus, ali to je samo gomilanje dodatnih aditiva. Crveno meso i pržena hrana poznati su po tome što podižu razinu lošeg kolesterola. Prženje hrane povećava broj kalorija, a zasićene ili trans masti i kolesterol apsorbiraju se u hranu tijekom tog procesa.”

Štoviše, salame su pune soli. Previše natrija povlači vodu natrag u naš krvotok. Što je više vode u našim krvnim žilama, to nam je viši krvni tlak, što povećava rizik od razvoja bolesti srca i krvožilnog sustava.

Koja je vrijedna zamjena?

Ne morate biti vegetarijanac, ali pecite meso na roštilju. “Previše proteina može biti štetno za bubrege, ali ne nužno i za srce. Stoga bih rekao da su nemasni proteini poput piletine (bez kože) ili ribe (osobito masne ribe) važni dijelovi uravnotežene prehrane.”

Eksperimentirajte s bulgurom, ječmom, farrom, kus-kusom i tjesteninom od cjelovitih žitarica i dodajte dodatnu porciju povrća za ručak i večeru. Jedite barem tri porcije mahunarki tjedno, poput leće, slanutka, graha i graška, savjetuje dr. Srinivasan.

3. Grickalice

Potrebne su nadljudske moći otpora da se zaustavite nakon što ste otvorili tubu Pringlesa, ali poruka stručnjaka je izbjegavati, izbjegavati, izbjegavati. “Čini se da ova hrana stvara ovisnost”, kaže dr. Srinivasan. Umjerenost u grickalicicama kao što su čips smanjuje kalorije i pomaže u izbjegavanju velikih fluktuacija glukoze u krvi.

Čips općenito ima visok udio trans-masti i natrija, a nizak udio kalija i dijetalnih vlakana, što su sve karakteristike povezane s bolestima srca. Eksperimentalni dokazi sugeriraju da mogu pridonijeti većem unosu energije i debljanju, potencijalno zbog svoje visoke energetske gustoće.

Previše ove hrane ne doprinosi samo pretilosti, kaže on, već i aterosklerozi. “To je zadebljanje ili otvrdnuće arterija uzrokovano nakupljanjem plaka u unutarnjoj ovojnici arterije koja može puknuti i izazvati srčani udar”, objašnjava dr. Srinivasan. “Ovo posljednje je spora, progresivna bolest koja može početi već u djetinjstvu.”

Kvalitetna zamjena

Orašasti plodovi i masline daleko su zdravije grickalice. “Konzumirajte šaku sirovih orašastih plodova svaki dan kao zdravu zamjenu”, predlaže dr. Srinivasan. “Tržnice su izvrstan izvor lokalno uzgojene, sezonske hrane, a mediteranska prehrana ima jedan od najboljih rezultata u pogledu zdravlja kardiovaskularnog sustava.”

4. Sladoled

Glavna ljetna slastica, ali nije ona koja ovom kardiologu često prolazi kroz želudac. Opet, prvenstveno zbog postupka obrade.

Studija iz Španjolske koja je pratila gotovo 20.000 diplomanata pokazala je vezu između ultraprerađene hrane i rizika od rane smrti. “Oni s najvećim unosom (četiri ili više porcija dnevno) imali su 62 posto veću vjerojatnost da će umrijeti nakon prosječno 10 godina nego ljudi u niskoj skupini (ljudi koji su jeli dvije ili manje porcije).

Zamijenite ga – voćnom salatom.

5. Gazirana pića

Navučeni ste na Colu, Sprite ili Fantu? Ili volite popiti Red Bull kada želite poticaj energije? Krajnje je vrijeme da se odviknete od tih pića.

“Potpuno izbacite slatka pića iz svakodnevne konzumacije”, kaže dr. Srinivasan. “Pretjerani unos šećera iz napitaka zaslađenih šećerom povezan je s rizikom od pretilosti, hipertenzije i dijabetesa tipa 2.”

Najbolja zamjena

Voda je, očito, besplatna i najbolja za hidrataciju. Ali, ako je to za vas stvarno previše dosadno, dr. Srinivasan predlaže korištenje obične ili mineralne vode s okusom.

“Kava u umjerenim količinama (što bi bile najviše tri šalice dnevno) nije dokazano štetna za srce.”

Također kaže da se može popiti i (poneka) čaša alkoholnog pića. “Alkohol u umjerenim količinama je u redu, a postoje dobri podaci koji pokazuju da crno vino u umjerenim količinama može biti korisno. Zamijenite pivo ili likere vinom; ne više od dvije čaše dnevno za muškarce i jednu čašu dnevno za žene”, prenosi N1.