Sve je više dokaza toga da covid ostavlja dugoročne posljedice na mozak.
Pad kvocijenta inteligencije (IQ), starenje mozga, tzv. moždana magla, samo su neki od neizbrisivih tragova koje ostavlja na naš kognitivni sustav. A tu su i glavobolje, napadaji, moždani udari, problemi sa spavanjem i trnci te paraliza živaca, kao i nekoliko mentalnih poremećaja.
Iako je sve više dokaza koji upućuju na to da covid može jako nepovoljno utjecati na naš mozak, još uvijek se ne zna na koji način SARS-CoV-2 to čini, niti kako regenerirati mozak nakon nastalih oštećenja.
Rezultati dosadašnjih studija:
- Velike epidemiološke analize pokazale su da su ljudi nakon preboljenog covida bili izloženi većem riziku od kognitivnih smetnji poput problema s pamćenjem.
- Studije koje su proučavale ljudski mozak prije, tijekom i nakon covida pokazale su smanjenje volumena i drugačiju strukturu mozga nakon infekcije.
- Studija na ljudima s blagim do umjerenim covidom pokazala je značajno i produljeno upalno stanje, ekvivalentno starenju mozga od sedam godina. Oštećenja nakon teških oboljenja koja su zahtijevala hospitalizaciju ili intenzivnu njegu su pak ekvivalentna 20-godišnjem starenju.
- Laboratorijski eksperimenti na ljudskim i mišjim moždanim organoidima (male nakupine matičnih stanica) pokazali su da infekcija koronavirusom pokreće fuziju moždanih stanica, što dovodi do ‘kratkog spoja’ u mozgu te ga ugrožava i smanjuje mu funkcionalnost.
- Studije autopsija ljudi koji su imali teški oblik covida (a umrli su mjesecima poslije od nekih drugih stanja) pokazale su da im je virus još uvijek bio u moždanom tkivu. Ovo upućuje na to da
- SARS-CoV-2 nije samo respiratorni virus, nego može ući i u mozak. No još uvijek nije jasno uzrokuje li prisutnost virusa u moždanom tkivu neke probleme koje imaju ljudi nakon infekcije.
- Studije pokazuju da čak i kad je infekcija blaga i ograničena na pluća može izazvati upalna stanja u mozgu te oslabiti sposobnost regeneracije moždanih stanica.
- Covid također može poremetiti krvno-moždanu barijeru – štit oko živčanog sustava te kontrolni i zapovjedni centar našeg tijela, čineći ga propusnim. Studije koje su analizirale snimke mozga ljudi hospitaliziranih zbog covida pokazale su propusne krvno-moždane barijere kod onih koji su osjećali moždanu maglu.
- Velika preliminarna analiza koja je objedinila podatke iz 11 studija (ukupno na gotovo milijun ljudi s covidom i šest milijuna nezaraženih) pokazala je da covid povećava rizik od razvoja demencije kod osoba starijih od 60 godina.
- Autopsije su otkrile oštećenja mozga ljudi koji su umrli od covida.
Najnovije studije i pad IQ-a
Kako piše SciAm, nedavno objavljena studija u časopisu New England Journal od Medicine proučavala je pamćenje, planiranje i prostorno rasuđivanje kod gotovo 113.00 ljudi koji su preboljeli covid. Pokazala je da su imali značajne probleme s pamćenjem i izvršavanjem zadataka. Takav deficit vidljiv je kod zaraženih u ranoj fazi pandemije i kod zaraženih u vrijeme u kojem su dominantne varijante bile delta i omikron. To pak upućuje i na to da rizik od kognitivnih oštećenja nije jenjavao kako je virus evoluirao.
Ista studija je pokazala da su oni koji su preboljeli covid bez nekih drugih dugoročnih posljedica imali kognitivni pad ekvivalentan gubitku kvocijenta inteligencije za tri boda. Onima koji pak i nakon covida imaju trajne simptome, poput nedostatka daha ili umora, IQ je pao za šest bodova. S druge strane, oni koji su tijekom infekcije završili na intenzivnoj njezi imali su za devet bodova manji IQ nego prije infekcije. Reinfekcija pak pridonosi dodatnom gubitku IQ-a za dva boda.
Druga studija objavljena je u istom časopisu, a provedena je na više od 100.000 Norvežana u razdoblju između ožujka 2020. i travnja 2023. Znanstvenici su tijekom istraživanja dokumentirali slabljenje funkcije pamćenja i do 36 mjeseci nakon pozitivnog testa na koronavirus.
Sve ove studije pokazuju da covid predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje mozga, čak i u slučaju blažih simptoma. Sad treba identificirati tko je najviše izložen riziku, hoće li i u kojoj mjeri ove promjene utjecati na obrazovanje djece i mladih te na ekonomsku produktivnost radno sposobnih odraslih ljudi. Nije jasno ni u kojoj mjeri će utjecati na pojavu demencije i Alzheimerove bolesti, piše tportal.
