Foto: DZS
Lifestyle

MOVEMBER POVOD ZA STATISTIKU

Muškarci u Hrvatskoj u brojkama; Žene se s 32 godine, zarađuju 72 eura više od žena, ali žive gotovo šest godina kraće

023.hr redakcija

Studeni je i brkovi su ponovo dobili svojih pet minuta. Neki ih puštaju iz solidarnosti, neki iz zabave, a neki se možda samo koriste prilikom da na mjesec dana zaborave na britvicu.

No Movember nije samo mjesec brkova. Iza tog prepoznatljivog simbola krije se važna poruka o muškom zdravlju, prevenciji bolesti i otvorenom razgovoru o mentalnom zdravlju.

Ovog studenoga odlučili muškarcima dati glavnu ulogu. Ne samo onima s brkovima, nego i onima bez njih: očevima, sinovima, braći, prijateljima i kolegama. A kako najbolje upoznati muškarce u Hrvatskoj? Mi smo, naravno, posegnuli za statistikom.

Prvo poglavlje: ”Dečko je!”

Priča počinje u rodilištu, gdje se vijest ”Dečko je!” čuje nešto češće nego ”Djevojčica je!”, a dječaci već tradicionalno imaju manju brojčanu prednost. U 2025. u Hrvatskoj je živorođeno 16 659 dječaka i 15 820 djevojčica. Dakle, rođeno je 839 dječaka više, što znači da je na svakih 100 djevojčica rođeno približno 105 dječaka.

- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -

Dječaci tako imaju brojčanu prednost već na samom početku. No hoće li je zadržati i kada sjednu u školske klupe?

Drugo poglavlje: Školske klupe, diplome i prvi veliki preokret

Na početku školske godine 2025./2026. u redovite osnovne škole bilo je upisano 149 707 dječaka i 141 648 djevojčica. Dječaci su tako činili 51,4% učenika. No nisu svi obrazovni putovi jednaki, a razlike postaju zanimljivije kada učenici počnu birati srednju školu. Na kraju školske godine 2024./2025. srednju školu završila su 37 043 učenika, među kojima je bilo 18 970 mladića i 18 073 djevojaka.

I dok su mladići činili nešto više od polovice svih učenika koji su završili srednju školu, njihov udio znatno se razlikovao ovisno o vrsti škole. Primjerice, u industrijskim i obrtničkim školama mladići su činili 69,0% učenika, dok su u gimnazijama djevojke činile više od 63,2%.

Prvi veliki statistički preokret događa se na fakultetu: u akademskoj godini 2025./2026. na visokim učilištima u Hrvatskoj je studiralo 60 999 muškaraca i 86 608 žena. Drugim riječima, žene su činile 58,7% svih studenata, a muškarci 41,3%.

- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -

A nakon školovanja donose se odluke koje više ne uključuju samo ocjene i diplome.

Treće poglavlje: Ljubav, brak i malo više vremena za razmišljanje

Prvi posao, samostalan život, ozbiljna veza, možda i vjenčanje. Redoslijed nije kod svih isti, ali statistika otkriva da se neke životne odluke danas donose kasnije nego prije.

U 2025. u Hrvatskoj je sklopljeno 17 270 brakova, a muškarci su pri sklapanju prvog braka imali u prosjeku 32,1 godinu, dok su u 1970., na primjer, imali 25 i pol godina. Dakle, u nešto više od pola stoljeća prosječna dob muškaraca pri prvom sklapanju braka pomaknula se za više od šest i pol godina.

Nekada se do sudbonosnog ”da” stizalo ranije. Danas se, čini se, za taj korak uzima nešto više vremena. Jesu li razlog tomu dulje školovanje, građenje karijere, neriješeno stambeno pitanje ili drukčiji životni prioriteti? Na to pitanje statistika nema jednostavan odgovor, ali zato ima vrlo konkretne odgovore kada je riječ o poslu i plaći.

Četvrto poglavlje: Muškarci u radnom izdanju

Nakon školskih klupa i prvih velikih životnih odluka slijedi radna svakodnevica. A podaci pokazuju da su muškarci i dalje nešto brojniji među zaposlenima. U rujnu 2026. u Hrvatskoj je bilo gotovo 1,8 milijuna zaposlenih, od čega 944,5 tisuća muškaraca i 822,4 tisuće žena. Muškarci su tako činili oko 53,5% svih zaposlenih.

No zaposlenost je samo jedan dio priče. Drugi je, naravno, plaća. U drugom tromjesečju 2026. prosječna mjesečna neto plaća muškaraca zaposlenih u pravnim osobama iznosila je 1 586 eura, a žena 1 514 eura. Razlika je to od 72 eura, odnosno 4,8% u korist muškaraca.

Nakon desetljeća posvećenih radu slijedi trenutak kojem se mnogi vesele: vrijeme je da poslovne obveze svoje mjesto ustupe nekim drugim planovima.

Peto poglavlje: Zbogom, budilice. Dobar dan, mirovino!

Nema više jutarnje žurbe na posao. Barem ne one službene. Jer tko kaže da umirovljenici nemaju pretrpan raspored? Ipak, kada pogledamo statistiku, među korisnicima mirovina primjećujemo zanimljiv preokret.

U prosincu 2025. u Hrvatskoj su bila 570 172 muškarca i 658 575 žena korisnika mirovina. To znači da je umirovljenica bilo 15,5% više nego umirovljenika.

Zanimljiva je i razlika u visini mirovina. U prosincu 2025. prosječna neto mirovina muškaraca iznosila je 670,19 eura, a žena 560,60 eura. Razlika je to od gotovo 110 eura u korist muškaraca.

No broj korisnika mirovina otvara još jedno zanimljivo pitanje. Ako se dječaka rađa više, zašto su žene brojnije ne samo među korisnicima mirovina, nego i u ukupnom stanovništvu? Odgovor nas vodi prema posljednjemu i možda najvažnijem poglavlju naše priče.

Šesto poglavlje: Godine koje čine razliku

Prema procjeni stanovništva, sredinom 2025. Hrvatska je imala 1 893 472 muškarca i 1 981 521 ženu, odnosno muškarci su činili 48,9% stanovništva, a žene 51,1%.

Kako je moguće da dječaci imaju brojčanu prednost pri rođenju, a muškarci su manje zastupljeni u ukupnom stanovništvu? Na odnos između spolova u stanovništvu utječu različiti čimbenici, uključujući dobnu strukturu, migracije i smrtnost. Jedan od ključnih razloga jest i to što žene u prosjeku žive dulje od muškaraca.

Prema podacima za 2025., očekivano trajanje života pri rođenju u Hrvatskoj iznosilo je 76,4 godine za muškarce i 82,3 godine za žene. Razlika je to od gotovo šest godina. Gotovo šest godina dodatnih rođendana, druženja, putovanja, obiteljskih okupljanja i svakodnevnih trenutaka koji život čine vrijednim.

Što nam najnoviji podaci govore o smrtnosti? Među deset vodećih uzroka smrti muškaraca bila je i zloćudna novotvorina prostate, od koje je u 2024. umrlo 714 muškaraca. A upravo je rak prostate jedna od bolesti na koje Movember nastoji skrenuti pozornost.

No Movember nije samo priča o fizičkom zdravlju. Podaci o samoubojstvima otkrivaju još jednu ozbiljnu razliku. Od ukupno 546 osoba koje su u 2024. umrle zbog samoubojstva, 419 bili su muškarci, a 127 žene. To znači da su muškarci činili čak 76,7% svih osoba umrlih zbog samoubojstva.

I upravo se tu naša statistička priča vraća na početak – na Movember.

Za kraj: Brkovi će proći, poruka ostaje

Krenuli smo od rodilišta, gdje dječaci imaju malu brojčanu prednost. Pratili smo je kroz školske klupe, vidjeli kako se ona mijenja među studentima, zavirili u svijet rada i usporedili muškarce i žene kao korisnike mirovina. I na kraju smo došli do podatka koji možda najbolje objašnjava zašto je važno govoriti o muškom zdravlju – gotovo šest godina razlike u očekivanom trajanju života.

Statistika nam može pokazati koliko muškarci žive, od kojih bolesti najčešće umiru i koje su važne razlike između žena i muškaraca, ali ne može nam reći koliko često muškarci razgovaraju o svojim problemima, koliko puta odgađaju liječnički pregled ili koliko pozornosti posvećuju vlastitom zdravlju.

Zato ovog studenoga, uz poneki novi brk, vrijedi usvojiti i jednu važnu naviku – brinuti se o sebi.

Brkovi su možda zaštitni znak Movembera, ali zdravlje je njegova najvažnija poruka, donosi Državni zavod za statistiku.

movember · muškarci · statistika

Sve bitno iz Zadra i okolice u dnevnom pregledu

Prijavite se na 023.hr newsletter i redovito primajte selekciju najvažnijih vijesti u svoj inbox.

Please wait...

Hvala na prijavi! Uskoro stiže prvi Newsletter.

PRIJE NOVOG BOJANJA

Komad aluminijske folije na zidu za dva dana otkriva dolazi li vlaga iz zraka ili iz zida

BEZ STARTERA

Kruh od kefira i brašna traži deset minuta rada, a okusom podsjeća na kiselo tijesto

KROZ USKE PUKOTINE

Mišu je dovoljan otvor od šest milimetara: kako zatvoriti kuću prije hladnih mjeseci

RAZLIKE MEĐU PIĆIMA

Studija na 340.000 odraslih povezala vrstu alkoholnog pića s rizikom smrti od srčanih bolesti

ALKOHOL KAO RIZIK

Štiti li crno vino srce? Dijetetičarka British Heart Foundationa o resveratrolu i dokazima

TRI MINUTE PRIPREME

Nutricionist s Harvarda Walter Willett za ručak jede kruh, maslac od kikirikija i mrkvu