Odakle dolazi vlaga u stanu, može se otkriti jednim komadom aluminijske folije zalijepljenim na zid. Nakon 24 do 48 sati po kapljicama na foliji vidi se je li vlaga nastala kondenzacijom iz zraka u prostoriji ili prodire iz samog zida.
Metodu je predstavio Nathan Coleman s kanadskog portala The Weather Network. Budući da folija gotovo ne propušta vodenu paru, voda se skuplja na onoj strani s koje vlaga dolazi. Test ne traži posebnu opremu ni dodatne troškove. Mrlja u kutu, boja koja se ljušti i miris ustajalosti sami po sebi ne otkrivaju uzrok, a upravo o njemu ovisi hoće li pomoći prozračivanje ili popravak zida.
Kako postaviti foliju
- Mjesto na kojem ste primijetili vlagu lagano obrišite suhom krpom i pričekajte da se osuši.
- Odrežite komad folije. Prema The Weather Networku smije biti velik koliko i zahvaćena površina.
- Zalijepite ga izravno na zid tako da sva četiri ruba budu čvrsto zalijepljena i da između folije i zida ne ulazi zrak.
- Najbolje je upotrijebiti papirnatu traku za bojanje jer rjeđe ostavlja ljepljive tragove. Ako je boja već oštećena, prije lijepljenja provjerite neće li joj traka dodatno naštetiti.
- Nakon 24 do 48 sati pažljivo skinite foliju i pogledajte na kojoj su strani kapljice.
Mokra vanjska strana: problem je u zraku
Ako su kapljice na strani okrenutoj prema sobi, a zid ispod folije ostao je suh, uzrok je najvjerojatnije kondenzacija. Kad topli zrak iz grijane prostorije dotakne hladan zid, vodena se para pretvara u sitne kapi. U jesen i zimi to se najčešće događa oko prozora, u kutovima, iza velikih ormara i na vanjskim zidovima. Vlagu u zraku povećavaju kuhanje, tuširanje, sušenje rublja u stanu i premalo prozračivanja.
U tom slučaju prvo treba bolje provjetravati. Prozore otvarajte nakratko, ali širom, nekoliko puta na dan, a dok kuhate, uključite napu. U kupaonici uključujte ventilator, a veće količine rublja ne sušite u slabo prozračenim sobama. Velike komade namještaja odmaknite nekoliko centimetara od hladnih vanjskih zidova kako bi zrak mogao kružiti. Gdje se vlaga uporno zadržava, može pomoći odvlaživač zraka, a The Weather Network navodi da je kod kondenzacije često dovoljan samo on.
Mokro ispod folije: vlaga iz zida
Kad se voda skupi između folije i zida ili zid ispod nje ostane vlažan, vlaga vjerojatno dolazi iz konstrukcije zgrade. U starijim zgradama krivac može biti dotrajala hidroizolacija ili kapilarna vlaga koja se podiže iz temelja. U vanjske zidove voda prodire kroz oštećenu fasadu i pukotine, a ponegdje je uzrok neispravna vodovodna instalacija. U takvoj situaciji The Weather Network savjetuje da se pozove stručnjak koji će pronaći izvor prije nego što se šteta poveća.
Ipak, mokar zid ne znači nužno da curi cijev ili da kišnica ulazi kroz fasadu jer se vlaga može kondenzirati i unutar samog zida. Na ozbiljniji problem upućuju mrlje koje se šire nakon obilne kiše, zid koji ostaje vlažan i nakon duljeg sušnog razdoblja te mjesta na kojima se boja odvaja, a žbuka propada. Tu novo bojanje ništa ne rješava: najprije treba pronaći i ukloniti izvor vlage, a tek onda popraviti površinu.
Suha folija ne znači da je sve u redu
Ako folija nakon dva dana ostane potpuno suha, problema i dalje može biti. Vlaga se javlja povremeno i ovisi o vremenu, temperaturi, načinu grijanja i navikama ukućana. Zid koji je suh nakon nekoliko sunčanih dana može se ponovno navlažiti kad padnu obilne oborine, a kondenzacija je jača u hladnim noćima. Zato test valja ponoviti u razdoblju kad se mrlje obično pojavljuju. Osim toga, folija ne može otkriti plijesan unutar zida ni pokazati koliko se oštećenje proširilo, navodi Večernji list.






