Foto: Photo by Kelsey Chance on Unsplash
Lifestyle

RAZLIKE MEĐU PIĆIMA

Studija na 340.000 odraslih povezala vrstu alkoholnog pića s rizikom smrti od srčanih bolesti

023.hr redakcija

Odrasli koji piju malo do umjereno vina imali su 21 posto manji rizik smrti od bolesti srca i krvnih žila od onih koji ne piju ili piju tek povremeno. Kod piva, jabukovače i žestokih pića rezultat je bio suprotan: već je mala količina bila povezana s 9 posto većim rizikom. Istraživači su analizirali podatke o 340.924 odrasle osobe iz britanske baze UK Biobank, a rezultate su predstavili na godišnjem znanstvenom skupu American College of Cardiology (ACC.26).

Postoci opisuju relativnu razliku među skupinama, a ne vjerojatnost da će pojedinac umrijeti od srčane bolesti. Budući da je studija opservacijska, ne dokazuje da vino štiti od bolesti ni da zamjena jednog pića drugim mijenja nečiji rizik. Zaključak ranijih istraživanja i dalje vrijedi: za zdravlje je u pravilu bolje piti manje.

Grami umjesto broja čaša

Sudionici su u bazu ulazili između 2006. i 2022. godine i tada su u upitnicima o prehrani naveli koliko piju. Istraživači nisu brojali pića, nego grame čistog alkohola jer pivo, vino i žestica imaju različit udio alkohola. Standardna limenka piva, čaša vina i čašica žestice sadrže otprilike po 14 grama čistog alkohola.

Prema toj mjeri sudionike su razvrstali u četiri skupine:

- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -
  • nikad ili povremeno: manje od 20 g tjedno, odnosno oko 1,5 standardnog pića
  • malo: od 20 g tjedno do 20 g dnevno za muškarce i do 10 g dnevno za žene
  • umjereno: 20 do 40 g dnevno za muškarce (oko 1,5 do tri pića) i 10 do 20 g dnevno za žene
  • mnogo: više od 40 g dnevno za muškarce (oko tri pića) i više od 20 g dnevno za žene (oko 1,5 pića)

Istraživači su zdravlje sudionika pratili u prosjeku više od 13 godina i bilježili uzroke smrti.

Uz teško pijenje vrsta pića nije važna

Najjasniji rezultat odnosi se na one koji piju mnogo. U usporedbi s osobama koje ne piju ili piju povremeno, imali su 24 posto veći rizik smrti od bilo kojeg uzroka, 36 posto veći rizik smrti od raka i 14 posto veći od srčanih bolesti. Rizik je jednako rastao kod onih koji piju vino, pivo, jabukovaču i žestice.

Razlike među pićima pojavile su se tek pri manjim količinama. „Naši rezultati pomažu razjasniti dosad proturječne dokaze o niskoj do umjerenoj konzumaciji alkohola”, kaže Zhangling Chen iz sveučilišne bolnice Second Xiangya Hospital pri Central South University u Kini, viši autor studije. Chen dodaje da zdravstveni rizici ne ovise samo o količini, nego i o vrsti pića.

Polifenoli, obroci i navike

Za te razlike istraživači nude nekoliko mogućih objašnjenja. Crno vino sadrži polifenole, biljne spojeve s antioksidativnim svojstvima, a neki od njih proučavaju se zbog mogućeg učinka na krvne žile. Studija ipak nije utvrdila da su upravo oni zaslužni za manji rizik.

- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -

Drugo se objašnjenje krije u načinu pijenja. Vino se češće pije uz obrok, a oni koji ga piju nerijetko navode zdraviju prehranu i bolje navike. Pivo, jabukovača i žestice češće se piju izvan obroka, a sudionici koji su ih birali u ovoj su se studiji lošije hranili i imali više drugih rizičnih navika. Zato je teško odvojiti učinak samog alkohola od načina života onih koji ga piju. „Vrsta alkohola, način na koji se pije i povezane životne navike zajedno pridonose uočenim razlikama u riziku smrti”, kaže Chen.

Gdje su granice studije

Istraživači su u analizi uzeli u obzir dob, socioekonomske prilike, životne navike, krvni tlak, regulaciju šećera u krvi, kolesterol te pojavu dijabetesa, srčanih bolesti i raka u obitelji. Unatoč tome, na rezultate su mogle utjecati i druge razlike među sudionicima.

Podaci o pijenju prikupljeni su samo jednom, pri ulasku u studiju, i ovise o tome koliko su sudionici iskreno opisali svoje navike. Promjene u kasnijim godinama nisu zabilježene. Sudionici baze UK Biobank u pravilu su i zdraviji od opće populacije, pa se rezultati ne moraju jednako odnositi na druge skupine. Chen upozorava da bi kod ljudi s kroničnim i srčanim bolestima rizici mogli biti i veći.

Autori smatraju da bi snažnije dokaze mogla dati kvalitetna randomizirana istraživanja. Dotad prednost koju su u studiji pokazali oni koji piju vino nije razlog da itko počne piti vino zbog srca. Studiju pod naslovom „Alcohol Use at Mid-Life and All-Cause and Cause-Specific Mortality” na skupu ACC.26 predstavio je Ziyue Li, kako navodi ScienceDaily.

alkohol · istraživanje · srčane bolesti · UK Biobank · vino

Sve bitno iz Zadra i okolice u dnevnom pregledu

Prijavite se na 023.hr newsletter i redovito primajte selekciju najvažnijih vijesti u svoj inbox.

Please wait...

Hvala na prijavi! Uskoro stiže prvi Newsletter.

ALKOHOL KAO RIZIK

Štiti li crno vino srce? Dijetetičarka British Heart Foundationa o resveratrolu i dokazima

TRI MINUTE PRIPREME

Nutricionist s Harvarda Walter Willett za ručak jede kruh, maslac od kikirikija i mrkvu

IZNAD 200 STUPNJEVA

Rajčice, citrusi i slana jela ne bi se trebali zamatati u aluminijsku foliju, savjetuje dijetetičarka

NEOPRANE I SUHE

Jabuke u hladnjaku ostaju svježe šest do osam tjedana, a na kuhinjskom pultu tek do dva

UMJESTO ZAPRŠKE

Kako zgusnuti prerijetku juhu bez brašna: kuhari preporučuju krumpir i krumpirov škrob

UMJESTO VAGE

Omjer struka i visine: kako kod kuće provjeriti imate li previše masnoće oko trbuha