Gotovo 2,06 milijuna dolazaka i više od 15 milijuna noćenja dosadašnji su rezultat turističke sezone 2026. u Zadarskoj županiji. Prema još nepotpunim podacima koje iznosi Vanja Čvrljak, direktor Turističke zajednice Zadarske županije, dolazaka je 0,5 posto više, a noćenja 1,5 posto više nego prethodne godine. Takav je rezultat, kaže, u skladu s očekivanjima s kojima se ušlo u sezonu.
– I ova je turistička godina u Zadarskoj županiji opravdala očekivanja i može se nazvati uspješnom – ocjenjuje Čvrljak.
Uz domaće goste, koji tradicionalno ostvaruju dobre rezultate, među stranim gostima prednjače Nijemci, Slovenci, Poljaci, Česi i Austrijanci. Među vodećim su tržištima i Mađarska, Slovačka, Italija te Ujedinjena Kraljevina. Najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu, a slijede kampovi i hoteli.
U razgovoru o ovogodišnjoj sezoni Čvrljak posebno izdvaja ono što se događa u njezinu vrhuncu. Srpanj i kolovoz, navodi, ne bilježe značajan rast u odnosu na prethodne godine, što u županijskoj Turističkoj zajednici ocjenjuju dobrim pokazateljem. U tome vidi naznaku postupne promjene destinacije, čiji je dugoročni cilj privući goste tijekom većeg dijela godine.
– To nam ukazuje kako se Zadarska županija postupno ipak transformira iz pretežito ljetne destinacije prema destinaciji koja može funkcionirati tijekom puno većeg dijela godine – kaže Čvrljak. Razloge za dolazak gosti, prema njegovim riječima, sve češće pronalaze u aktivnom odmoru, gastronomiji, kulturi, prirodi, nautici i događanjima.
Zadatak je turističkog sektora tu ponudu učiniti vidljivijom i dostupnijom upravo u mjesecima u kojima nema ljetnih gužvi. Za čelnika županijskog turizma je pritom važno kako se turistički razvoj odražava na svakodnevicu ljudi koji u županiji žive cijele godine.
– Turizmom se mora aktivno upravljati kako bi razvoj destinacije ostao u ravnoteži s kvalitetom života lokalnog stanovništva – ističe direktor Čvrljak.
Zato se i razgovor o uspjehu sezone sve više širi na pitanja koliko gost troši, koliko dugo ostaje, kakav smještaj bira i koje sadržaje koristi. Čvrljak smatra da bi upravo ti podaci omogućili potpuniju procjenu koristi koju turizam donosi gospodarstvu i stanovnicima. Broj noćenja ostaje važan pokazatelj, ali uz njega treba pratiti i vrijednost ostvarenog prometa.
Posebno izdvaja ulaganje u kvalitetu smještaja. Povećanje broja kreveta samo po sebi nije razvojni cilj koji želi poticati.
– Posebno je važna kvaliteta smještaja jer ne želimo takav razvoj koji se temelji samo na povećanju kapaciteta, nego i na povećanju kvalitete i konkurentnosti naše ponude. A upravo je produženje sezone godinama jedan od naših ključnih ciljeva – govori Čvrljak.
Bolji raspored gostiju kroz godinu imao bi vrlo praktične učinke. Kada bi se dio prometa iz srpnja i kolovoza rasporedio na travanj, svibanj, lipanj, rujan i listopad, objašnjava, infrastruktura bi se ravnomjernije koristila, turistički sektor mogao bi stabilnije poslovati, a otvorilo bi se i više mogućnosti za zapošljavanje tijekom duljeg dijela godine.
Za takav pomak potrebno je razvijati ponudu zbog koje se dolazi i izvan sezone kupanja. Čvrljak među prioritetima navodi biciklizam i pješačenje, nautiku, gastronomiju, kulturnu baštinu, wellness, sportske pripreme i poslovni turizam. Svaki od tih sadržaja može biti razlog za dolazak u razdobljima u kojima sunce i more nisu presudni za odabir odmora.
Velik prostor za razvoj vidi i u snažnijem povezivanju različitih dijelova županije. Dok su Zadar, obala i otoci već turistički prepoznati, zaleđe i velebitski kraj tek treba u većoj mjeri uključiti u turističku ponudu i povezati s obalnim odredištima. U tom kontekstu ističe prirodnu baštinu, aktivni odmor i ekološku proizvodnju hrane kao prednosti na kojima se može graditi ponuda.
Na pitanje koje su ga destinacije ove godine posebno pozitivno iznenadile, ne izdvaja pojedina mjesta. Naglasak stavlja na raznolikost županije i potrebu da se njezini potencijali razvijaju povezano. Sličan pristup zagovara i kada je riječ o tržištima: treba nastaviti ulagati u ona s kojima postoji dobra prometna povezanost, ali istodobno širiti krug gostiju kako se turistički promet ne bi previše oslanjao na nekoliko zemalja.
Među daljnjim aktivnostima najavljuje ciljane kampanje, rad na zračnoj i morskoj povezanosti te promociju sadržaja koji mogu privući goste u predsezoni i posezoni. Dostupnost destinacije izvan ljeta pritom mora pratiti i dostupnost usluga, uz trajno podizanje kvalitete ponude u suradnji s gospodarstvom.
– Gost koji nam dolazi u travnju ili listopadu mora imati razlog doći, ali i kvalitetne usluge koje može konzumirati kada stigne – poručuje za kraj direktor Čvrljak.
