Zbog suša i klimatskih promjena iz godine u godinu zaslanjuje se Vransko jezero, što nepovoljno utječe na brojne životinjske i biljne vrste u tom ornitološkom rezervatu. Kako bi se reguliralo miješanje prodor slane vode u jezero, u tijeku su veliki radovi na kanalu Prosika.
Priču donosi HRT.
Ribarska lučica Prosika na Vranskom jezeru – mjesto odakle ribari kreću u ribolov, a posjetitelji ondje uživaju u prirodi.
– Zaista je prelijepo. I ova tišina… Uživamo u tišini, u šetnji, korak po korak, oko nas ptice, sunce, tišina… Uživamo, rekla je gošća iz Austrije.
Jezero je kriptodepresija – razina dna niža je od razine mora. Kroz krško tlo, ali i kanal Prosika koji je prvi put prokopan još u 18. stoljeću – u jezero ulazi more.
Vransko jezero dom je za 260 vrsta ptica, brojne zaštićene biljne i životinjske vrste koje treba spasiti od štetnog utjecaja mora.
Zbog klimatskih promjena jezero se iz godine u godinu zaslanjuje. Svi još pamte ekstremno sušnu 2012. kad je salinitet u jezeru bio izrazito visok.
– Imali smo veliki pomor riba, pogotovo većih primjeraka. Kako uginu ribe, tako one stvaraju dodatno opterećenje, dodatnu organsku tvar koja trune i onda još pogoršavaju situaciju. Bila je velika anoksija, izostanak kisika što isto izaziva ugibanje riba, ali i svih ostalih organizama, izjavila je stručna voditeljica u Parku prirode Vransko jezero Maja Ćuže Denona.
Baš zato, na kanalu Prosika u tijeku su radovi na ojačavanju te izgradnji zapornice, vrijedni više od 2 milijuna eura. Sredstva su Hrvatske vode dobile iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
– Dva glavna cilja. Prvi je spriječavanje prodora mora u Vransko jezero, a drugi je sigurna evakuacija viška vode iz samog jezera, ali i iz šireg sliva Vranskog jezera, kako bi se spriječile poplave, kazao je Šime Mršić, ravnatelj Parka prirode Vransko jezero.
Otvaranjem i zatvaranjem zapornice regulirat će se miješanje jezera i mora te tako sačuvati posebna bioraznolikost najvećeg prirodnog jezera u Hrvatskoj.
