Grad Zadar započeo je 2025. godine istraživačke i pripremne radove na ostacima rimskog akvedukta u Ulici Ivana Zadranina, sačuvanima u duljini od približno 60 metara. Provedena arheološka istraživanja i izrađeni konzervatorski elaborat omogućili su da se ove godine pristupi konsolidaciji i sanaciji te antičke strukture stare gotovo dvije tisuće godina, uz istodobnu izradu detaljnog arhitektonskog snimka zatečenog stanja.
Površina zida u velikoj je mjeri bila obrasla mahovinom, algama, lišajevima i samoniklom vegetacijom. Na više mjesta razvile su se i drvenaste biljke te grmlje čiji korijenski sustavi prodiru u zidnu masu, uzrokujući mehanička razdvajanja kamenih elemenata, širenje postojećih pukotina i dodatno slabljenje konstrukcije. Čišćenje biljnog obraštaja provedeno je kako bi se mogli izraditi točan tlocrt, presjeci i pogledi postojećeg stanja te fotogrametrijska i fotografska dokumentacija. Arhitektonskim snimkom ostvarit će se precizan prikaz strukture zida, načina zidanja, izvornog lica i jezgre konstrukcije. Na snimci će biti mapirana područja sa sačuvanim izvornim licem zida, kao i ona s naknadnim intervencijama cementnom žbukom.
Radovi koji su već u tijeku definirani su konzervatorskim elaboratom i posebnim uvjetima koje je izradio Konzervatorski odjel u Zadru, a uključuju konsolidaciju, sanaciju i prezentaciju ostataka rimskog akvedukta. Projekt, dakle, ne završava sanacijom zida, koja će biti dovršena do kraja ove godine, nego se nastavlja u sljedećoj godini, kada je planirana rekonstrukcija dijela izvornog akvedukta. Na nosaču će biti rekonstruiran dio kanala za vodu kako bi građani mogli lakše razumjeti izvorni izgled i funkciju akvedukta u rimsko doba. Interpretacija lokaliteta bit će ostvarena postavljanjem informativne ploče s osnovnim informacijama o vremenu nastanka, značaju i funkciji ostataka strukture.
“Iako značajan dio naših aktivnosti obuhvaća brigu o UNESCO lokalitetu zadarskih bedema i prostoru unutar njegove zaštićene zone, jednako važnim smatramo i vrijedne spomenike koji se nalaze izvan buffer zone te često ostaju manje vidljivi javnosti. Posljednjih godina sustavno ulažemo u istraživanje, obnovu i interpretaciju takvih lokaliteta. Među njima su Sfinga na Brodarici, crkvica sv. Stošije na Puntamici, crkvica sv. Klementa u Arbanasima, a danas i ostaci rimskog akvedukta u Ulici Ivana Zadranina. Riječ je o lokalitetima koji svjedoče o kontinuitetu života na prostoru Zadra kroz različita povijesna razdoblja te predstavljaju važan dio identiteta grada.”, poručuju iz Upravnog odjela za kulturu i sport Grada Zadra.
