Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u svojim je Školskim e-Rudnicima objavilo najnovije podatke o broju učenika i broju škola. Prema njima, u ovoj školskoj godini u Hrvatskoj je 1.326 redovnih matičnih škola i 1.022 područne. To su dvije matične škole manje nego prošle godine i čak 22 područne škole manje u odnosu na lani.
Međutim, u prvoj godini za koju su dostupni podaci Ministarstva, 2013./2014., Hrvatska je imala manje matičnih, a značajno više područnih škola. U ovoj prvoj kategoriji bilo ih je 1.278, a u drugoj 1.220.
Još jednu godinu zaredom pao je i ukupni broj učenika – u 2026./2027. godini je 445.231 učenik, što je 552 školaraca manje u odnosu na prethodnu godinu. Inače, osnovnoškolaca je otprilike dvostruko više nego srednjoškolaca: u klupama osmoljetki ove godine sjedi 298.060 školaraca, dok je srednjoškolaca 147.171.
U razdoblju od 2013./2014. godine, prve za koju su dostupni podaci u ŠeR-u, Hrvatska je izgubila gotovo 64 tisuće učenika. Ako bi se to dijelilo s današnjim prosjekom učenika po razredu, što je oko 17, država je ostala bez 3.760 razreda školaraca.
Izraženo u postocima, najveći pad broja učenika doživjele su Vukovarsko-srijemska (-34,69 posto), Brodsko-posavska (-31,38 posto) i Požeško-slavonska županija (-31,30 posto). Samo su dvije županije u malom plusu, a to su Grad Zagreb (+2,15) i Istarska županija (+1,88).
Tračak nade daje činjenica da je ove godine u prvi razred osnovne škole upisano više prvašića nego prethodne godine. Kako stoji u Školskom e-Rudniku, ove je godine u prvim razredima osnovne škole 36.840 učenika, 382 više nego lani. Iz osnovne škole ove će godine izaći i 610 osmaša više nego prošle godine, ukupno 38.598.
U prvi razred srednjih škola ove je godine krenulo 38.705 učenika. Tu je pak došlo do pada u odnosu na prethodnu godinu, kada je u toj generaciji bilo 639 školaraca više.
Poznato je i koliko će učenika maturirati, dakako, ako ostvare pozitivan uspjeh na kraju godine. U završnim razredima srednjih škola u 2026./2027. je 39.001 maturant. Od toga ih najviše, 42 posto, završava četverogodišnju strukovnu školu, a podjednak je broj maturanata gimnazije i maturanata trogodišnjih strukovnih škola. Ako se podaci o maturantima usporede s prošlogodišnjima, ove je godine u završnim razredima 1.028 učenika više.
Očekivano i u skladu s gore navedenim padom broja učenika, od 2013. naovamo značajno je pao i prosječni broj razrednih odjela po školi te prosječni broj učenika po razredu. Tako u 2026./2027. škole prosječno imaju 20,15 razrednih odjela i 16,67 učenika po odjelu. Kada se promatra odnos u srednjim i osnovnim školama, razlike su poprilično izražene. Tako je u srednjim školama prosječno 18,56 razrednih odjela s u prosjeku 19,43 srednjoškolca u klupama. Osnovne škole u prosjeku imaju 20,52 odjela i prosječno 15,57 učenika po odjelu.
Inače, u prvoj školskoj godini za koju su dostupni podaci u ŠeR-u, 2013./2014., škole su imale prosječno 20,81 razredni odjel i čak 19,14 učenika po odjelu.
Došlo je i do pada broja i udjela učenika s teškoćama u razvoju. Ove godine ih je 38.951, odnosno 8,75 posto u ukupnom broju školaraca. Prethodne godine teškoće u razvoju imalo je 42.147 učenika, odnosno 9,45 posto od ukupnog broja svih prošlogodišnjih đaka.
Ipak, neke županije odudaraju od tog prosjeka. Izraženo u postotku, najviše učenika s teškoćama u razvoju, čak 11,22 posto, ima Bjelovarsko-bilogorska županija, a slijede Međimurska (10,85 posto), Koprivničko-križevačka (10,82 posto) i Krapinsko-zagorska županija (10,68 posto). Najniži postotak učenika s teškoćama imaju Ličko-senjska (5,68 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (6,55 posto).
