Vlada je samo nekoliko dana prije predviđenog stupanja na snagu odustala od uvođenja takozvanih sidrenih cijena. Ministar gospodarstva najavio je odgodu nakon vala prosvjeda obrtnika i trgovaca, a premijer je na sjednici Vlade otkrio novi rok.
Sidrene cijene, odnosno obveza poduzetnika da na proizvode i usluge istaknu dodatnu, referentnu cijenu, trebale su se početi primjenjivati 1. listopada. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar u ponedjeljak je na društvenoj mreži X objavio da Vlada odustaje od tog roka, a na jučerašnjoj sjednici Vlade premijer Andrej Plenković potvrdio je da se primjena odgađa do 17. studenoga.
Šušnjar je odluku obrazložio danima primjedbi obrtnika, poduzetnika i trgovaca koji su trebali od početka listopada primjenjivati nova pravila. Naveo je da gotovo dvadeset godina iskustva u poduzetništvu razumije koliko dodatna administrativna obveza i trošak prilagodbe sustava opterećuju svakodnevno poslovanje te da je odgovorno ispraviti rješenje za koje se pokazalo da je preširoko postavljeno ili da za njegovu provedbu nije ostavljeno dovoljno vremena. Poručio je da se od cilja ne odustaje, nego da će u studenome stupiti na snagu pravilnici kojima će se trajno urediti bazna cijena i objava cjenika, definirati razumna izuzeća te ukloniti obveze koje potrošačima ne donose stvarnu korist. Najavio je i sastanak sa svim udrugama poduzetnika i gospodarstvenika radi dogovora oko konačnog rješenja.
Vlada se na odgodu odlučila nakon konzultacija s obrtnicima i poduzetnicima koji su tražili pomicanje roka. Na jučerašnjoj sjednici premijer je prije te točke podsjetio i na jučerašnje mjere obuzdavanja rasta cijena goriva te na prošlotjedni posjet Općoj skupštini Ujedinjenih naroda.
Na odluku o odgodi reagirala je i glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber, koja je gostovala u N1-ovoj emisiji Novi dan kod Hrvoja Krešića. Rekla je da je HUP ugodno iznenađen potezom Vlade, no da od samog početka nije razumio svrhu mjere koja bi, prema njezinim riječima, malim obrtima i uslužnom sektoru donijela velike troškove prilagodbe računovodstvenih sustava i angažiranja IT stručnjaka radi prikazivanja cijene na proizvoljno odabrani datum.
Weber je iskoristila priliku i za širu poruku o modelu gospodarskog rasta, tvrdeći da tri četvrtine rasta BDP-a u Hrvatskoj i dalje nosi država kroz vlastitu potrošnju i investicije, što po njezinoj ocjeni dugoročno nije održivo. Prema podacima koje je iznijela, domaće je gospodarstvo 30 do 50 posto manje profitabilno od europske konkurencije, dok produktivnost iznosi tek 63 posto prosjeka Europske unije. Ustvrdila je da je pogrešno privatni sektor proglašavati generatorom inflacije te da rast plaća u privatnom sektoru prati borbu za radnu snagu, dok je pravi poticaj inflaciji, prema njezinim riječima, došao od rasta plaća u javnom sektoru od gotovo 60 posto u samo dvije godine. Razlika u prosječnoj plaći između javnog i privatnog sektora tako je, kaže, s 15 posto 2019. godine narasla na 30,5 posto danas.
Weber je najavila i predstojeće pregovore o minimalnoj plaći, uz zahtjev HUP-a da se ona više ne određuje političkom odlukom, nego formulom koja bi uzimala u obzir stopu inflacije, kretanje produktivnosti i prosječnu plaću. Osvrnula se i na tešku situaciju trgovačkog lanca Studenac, napomenuvši da trgovac ne određuje konačnu cijenu na polici, nego da ona nastaje ranije, kroz cijeli opskrbni lanac.
