U Donjem Maclju pokopano 500 hrvatskih žrtava ekshumiranih iz masovnih grobnica u Sloveniji

U Donjem Maclju je, uoči Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, održana komemoracija povodom posljednjeg ispraćaja i pokopa 500 hrvatskih žrtava čiji su posmrtni ostaci ekshumirani i preuzeti iz masovnih grobnica na području Republike Slovenije.

Uzvanici su se okupili kod Spomen-crkve Muke Isusove, a program je uključivao svetu misu zadušnicu, sprovodne obrede uz blagoslov lijesova te polaganje vijenaca.

Posljednjem ispraćaju nazočili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved kao izaslanik predsjednika Vlade, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ivan Penava, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, opunomoćena ministrica u Veleposlanstvu Republike Slovenije u Zagrebu Kristina Kliner, v.d. direktora Uprave za vojne veterane i vojnu baštinu Ministarstva obrane Republike Slovenije Klemen Karlin, predstavnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Slovenije Jožica Bračun Bokor, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Dinko Čutura, ravnatelj Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar Krunoslav Šeremet, ravnatelj Veteranskog centra Josip Lucić, zamjenik ravnatelja Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Mate Rupić, zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Martina Gregurović Šanjug, zamjenik gradonačelnika grada Krapine Ivica Hršak, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Slavko Orešković, zamjenik glavnog ravnatelja policije Jozo Šuker, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja Ana Filko, predstavnici brojnih udruga i društava te mnogi okupljeni građani.

U svom obraćanju ministar Medved poručio je da Republika Hrvatska danas stoji pred jednom od najdubljih rana svoje povijesti, pred pet stotina nasilno prekinutih života kojima je prije više od osam desetljeća oduzet život, a potom im je desetljećima uskraćivano i pravo na grob. Podsjetio je da je u proljeće i ljeto 1945., dok je Europa slavila kraj rata, za tisuće hrvatskih ljudi počeo njihov križni put.  Kolone zarobljenika i civila krenule su iz Bleiburga, preko Slovenije i Hrvatske, putem bez povratka, a njihova su stratišta postale šume, rudarska okna, protutenkovski rovovi i jame.

Ministar je istaknuo da obitelji imaju pravo znati gdje počivaju njihovi mrtvi, što je i civilizacijska obveza svake uređene države. „Pred nama je 81 lijes i to po jedan za svaku godinu koja je prošla od njihova stradanja“, kazao je, dodajući da se posmrtni ostaci žrtava, koje je Hrvatska prije nešto više od tri mjeseca prvi put institucionalno preuzela od Republike Slovenije, napokon vraćeni u domovinu.

Naglasio je kako je od 2016. godine, kada je odlučeno sustavno prekinuti dugogodišnju šutnju o poratnim zločinima, u mandatu ove Vlade provedeno 635 terenskih izvida, istraženo 96 lokacija te pronađeno najmanje 2.300 žrtava u masovnim i pojedinačnim grobnicama, među ostalim na stratištima Jazovka, Gračani u Zagrebu, Gospić, Brdovec, Tuškanac u Zagrebu, Macelj, Senj, Gornja Dubrava u Zagrebu, Garešnica, Sveta Nedelja, jama Golubinka kod Tisnog, Novi Marof, Zagvozd, Plaški te Savska cesta u Zagrebu. „Svaka od tih lokacija dio je istoga nastojanja, a to je istražiti što je desetljećima ostalo skriveno“, rekao je ministar.

Ministar je podsjetio da suradnja s Republikom Slovenijom nije stala na državnoj granici te da upravo zato taj put završava u Maclju, gdje je otprije već počivalo 1.247 žrtava. Obnovom postojeće i izgradnjom nove grobnice Macelj je danas postao najveća grobnica žrtava Drugoga svjetskog rata i poraća u Republici Hrvatskoj, u kojoj danas ukupno počiva 1.747 žrtava. „Granica ih je razdvojila u smrti. Macelj ih danas ponovno povezuje“, poručio je Medved.

Uoči Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, ministar je s ovoga mjesta osudio zločine nacističkog, fašističkog i komunističkog totalitarizma poručivši da je obveza sadašnje generacije, koja živi u slobodnoj i suverenoj Hrvatskoj, govoriti o onome o čemu se desetljećima nije smjelo govoriti: o križnom putu, komunističkim poratnim zločinima i masovnim likvidacijama. „Ne činimo to da bismo ponovno otvarali stare podjele. Činimo to zato da bismo zatvorili otvorene rane istinom“, istaknuo je.

Zahvalio je Republici Sloveniji na suradnji koja je omogućila povratak žrtava, kao i djelatnicima Ministarstva hrvatskih branitelja, napose Upravi za zatočene i nestale, te antropolozima i forenzičarima koji godinama predano rade na pronalaženju žrtava Drugoga svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Poručio je da današnji pokop nije kraj zadaće Ministarstva te da potraga za sudbinom 1.725 osoba nestalih u Domovinskom ratu ostaje prioritet. „Vrijeme ne može učiniti nepravdu pravednom. I ne može našu obvezu pretvoriti u zaborav“, zaključio je ministar.

Misno slavlje i posljednji ispraćaj predvodio je vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan, koji je u propovijedi podsjetio da istina o stradanju, koliko god dugo bila prešućivana, na koncu uvijek izlazi na vidjelo. Naglasio je da ovi ljudi time konačno dobivaju ono što im pripada, a to je grob, molitvu i ljudsko dostojanstvo.

Pred okupljenima je bio postavljen 81 lijes prekriven zastavama Republike Hrvatske, simbolično po jedan za svaku od osamdeset i jedne godine koja je prošla od stradanja žrtava u proljeće i ljeto 1945. Jedna od zastava svečano je uručena vojnom biskupu Juri Bogdanu. Slaganje i uručenje zastava izveli su pripadnici počasnih postrojbi Husarske garde Varaždinske županije, Počasne postrojbe Grada Krapine „Krapinski ilirci“ te Slunjske krajiške pješačke pukovnije, koje su svojim nazočnošću odale počast žrtvama.

Polaganje posmrtnih ostataka u grobnicu popratio je prigodan glazbeni i recitatorski program u kojem su nastupili Klapa sv. Juraj Hrvatske ratne mornarice uz pratnju Mihaela Mojzeša na orguljama, Ansambl Celeste pod ravnanjem dirigenta Franje Bilića, gudački kvartet White Quartet te trubač Marko Halužan. Program su vodili urednica i voditeljica Sanja Brajković te dramski glumac i ravnatelj HNK Šibenik Jakov Bilić kao narator. Program je završen polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u spomen na žrtve.

Riječ je o prvom institucionalnom povratku posmrtnih ostataka 500 hrvatskih žrtava pronađenih na četirima lokacijama masovnih grobnica na slovenskom području: u Trebču, u Rugarskim klancima (Podstenice), u Košnici pri Celju te u Cerklju na Krki. Antropološkom obradom utvrđeno je da je riječ pretežno o mlađim muškarcima, među kojima je bilo i maloljetnika, na čijim su kostima ostali tragovi nasilne smrti: višestruki prijelomi kostiju, tragovi udaraca tupim predmetima te prostrijelne rane lubanje i drugih dijelova tijela. Budući da individualna identifikacija zbog stanja i fragmentiranosti posmrtnih ostataka nije bila moguća, žrtve su pokopane zajednički.