O najduljem danu i najkraćoj noći u godini svi znaju. Riječ je o 21. lipnju, kad položaj Zemlje u odnosu na Sunce donosi najdulji dan (na sjevernoj polutki) i najkraću noć.
No, znate li da bismo uskoro mogli iskusiti i najkraće trajanje dana u povijesti?
Astrofizičar sa Sveučilišta u Londonu, Graham Jones, upozorio je kako bi se Zemljina rotacija ovog ljeta mogla znatno ubrzati, a to bi se ubrzanje moglo dogoditi već sljedećeg tjedna. Točan datum ubrzanja još nije poznat, ali Jones ističe da bi se to moglo dogoditi 9. srpnja, 22. srpnja ili pak 5. kolovoza. Ovisno o tome kad do ubrzanja dođe, dan bi mogao bi kraći za 1,30, 1,38 ili čak 1,51 milisekundu.
Da, kad govorimo o milisekundama, to ne zvuči puno, no znanstvenici poput Jonesa upozoravaju kako bi i to sićušno odstupanje moglo napraviti probleme u satelitskim sustavima te točnosti GPS lokacija.
Problem je to što nitko od znanstvenika ne zna zašto do toga dolazi. Još su 2020. godine znanstvenici primijetili da Zemlja ima razdoblja kad se brže okreće oko svoje osi. Naime, Zemlji obično treba 24 sata, odnosno 86 400 sekundi da se okrene oko svoje osi (solarni dan). Povremeno dolazi do ubrzanja, za što znanstvenici “krive” prirodne sile poput potresa i oceanskih struja, ali i događaje u Zemljinoj rastaljenoj jezgri.
Jer, Zemlja, iako tako izgleda, zapravo nije čvrsta. Njena jezgra sastoji se od vrućeg tekućeg metala koji se kreće u njenoj unutrašnjosti. Promjene u njegovu kretanju mogu promijeniti oblik i ravnotežu planeta. Oceanske struje, snažni vjetrovi u atmosferi, potresi također pomiču planetarnu masu i utječu na brzinu njene vrtnje.
Problem je to što je od 2020. godine, kad su znanstvenici primijetili odstupanja, zabilježeno nekoliko dana kad je dan bio kraći od uobičajenih 24 sata.
Tako je 5. srpnja 2024. godine zabilježen najkraći dan dosad, kad se Zemlja vrtjela brže, pa je dan bio kraći za 1,66 milisekundu.
Jones je za Daily Mail istaknuo kako će, ako se Zemlja nastavi ubrzano okretati, stručnjaci morati napraviti ono što dosad nitko nije mogao ni zamisliti – ukloniti sekundu iz izračuna (inače se ona naziva negativna prijestupna sekunda).
Inače, Zemlja se nije uvijek okretala tempom od 24 sata. Prije nekoliko milijardi godina, dok se Zemlja još formirala, Mjesečeva gravitacijska sila imala je toliki utjecaj na njenu vrtnju da je dan, smatraju znanstvenici, trajao samo nekoliko sati, prenosi Zimo.
