Na pomolu su velike promjene u načinu na koji posluju arhitekti u Hrvatskoj. Dugo su najavljivane promjene, a struka je sad poduzela i konkretan korak ka njihovoj realizaciji. Naime, na svojoj 4. sjednici održanoj 21. veljače 2025. godine, Skupština Hrvatske komore arhitekata usvojila je novi Pravilnik o standardu usluga arhitekata u području gradnje, donosi portal Bauštela.hr.
Novi Pravilnik 17. ožujka 2025. godine je objavljen i u Narodnim novinama, a stupa na snagu osmi dan od objave. Svrha izrade pravilnika o standardu usluga, pojašnjeno je na stranicama Hrvatske komore arhitekata (HKA) bolje je definiranje stručnih zadataka i detaljan sadržaj obaveznih i dodatnih usluga arhitekata, povezanih s brojem norma sati za izradu istih.
– Definiranjem strukovnog standarda usluga postići će se ujednačenost kvalitete arhitektonskih usluga te time ostvariti olakšano ugovaranje poslova za arhitekte i investitore, lakšu kontrolu, te pravedno određivanje vrijednosti usluge u odnosu na vrijednost investicije, stoji na stranicama HKA uz napomenu kako je nakon donošenja Pravilnika Komora pristupila i izradi novog Kalkulatora za izračun vrijednosti usluga u graditeljstvu.
pratite besplatno naše kanale
- Važne vijesti odmah na mobitel
- Ekskluzivni sadržaj
- Bez spama - samo bitno
- Najvažnije vijesti dana
- Interaktivne ankete
- Vijesti izravno u inbox
Zašto novi Pravilnik pitanje je koje se nekako prirodno postavlja u vezi s ovom promjenom.
– Mi se sad nalazimo u okružju Europske unije i potrebno je da standard usluga koje ovdje u Hrvatskoj pružamo uskladimo s uslugama koje pružaju arhitekti u drugim dijelovima Europe. U tom je smislu inicijalni dokument na kojemu se bazirala izrada Pravilnika dokument ‘Scope of Services’ Vijeća arhitkata Europe, rekla je na predstavljanju novog Pravilnika arhitektica i članica Skupštine Hrvatske komore arhitekata te članica Upravnog odbora HKA Rajka Bunjevac.
Od glavnih promjena, težilo se ujednačiti kvalitetu usluga, zaštitu tržišta arhitektonskih usluga, te zaštitu arhitekata od nelojalne konkurencije. U skladu s navedenim ciljevima, teži se i kontrolirati kvalitetu arhitektonske usluge, a sve navedeno da bi se na koncu osigurali visoka razina kvalitete, te trajnost i sigurnost gradnje.
– Sada kad ustanovimo standard usluge, možemo se pozivati na taj standard, jer nažalost više ne možemo kažnjavati kolege zbog niske cijene pojektiranja. Ali, itekako ga možemo na neki način kontrolirati i u konačnici, ako je potrebno, i kazniti – ako ta cijena ne odgovara dokumentaciji ili se nude usluge ispod našeg standarda, komentirala je Bunjevac.
