Gotovo svaki četvrti zaposlenik u Europi je u međuvremenu migrant. Posebice u zemljama s visokim plaćama ti ljudi igraju rastuću ulogu, navodi Međunarodna organizacija rada (ILO).
Tako se na sjeveru, jugu i zapadu Europe između 2013. i 2022. godine povećao broj migrantskih radnika s 22,5 na 23,3 posto. Kao migranti pritom važe svi ljudi koji rade u nekoj drugoj zemlji koja nije njihova domovina.
Dakle, prema toj definiciji, su to i Hrvati i Hrvatice koji su proteklih godina otišli raditi u Austriju, Njemačku, Irsku…
pratite besplatno naše kanale
- Važne vijesti odmah na mobitel
- Ekskluzivni sadržaj
- Bez spama - samo bitno
- Najvažnije vijesti dana
- Interaktivne ankete
- Vijesti izravno u inbox
“Radni migranti su neizostavni za ublažavanje problema nedostatka radne snage i doprinose gospodarskom rastu”, kazao je generalni direktor ILO-a Gilbert F. Houngbo. ILO pritom kao migrante smatra kako ljude s radnom vizom, tako i one koji bez važeće radne dozvole rade u stranoj zemlji. U globalnoj usporedbi je udio migrantskih radnika u cjelokupnom radnom stanovništvu posebice visok u Europi, Sjevernoj Americi i arapskim zemljama.
Visok udio zaposlenih u uslužnom sektoru
Te regije su, s jedne strane, zbog visokih plaća interesantne za migrante, a s druge strane je potreba u tim regijama posebice velika. Jedan od faktora koji to potiču je sve starije stanovništvo u tim zemljama.
Migranti tako dolaze na ona radna mjesta koja ostaju upražnjena nakon što ljudi odu u mirovinu, a istovremeno raste i potreba za njegovateljicama i njegovateljima za starije ljude.
To stanje se odražava i u brojkama: gotovo dvije trećine svih radnika u europskim zemljama, a koji potječu iz neke druge države, bili su zaposleni u uslužnom sektoru. Kod domaćeg stanovništva taj udio iznosi oko polovice radne snage.
Razlozi za veću stopu nezaposlenosti
Diljem svijeta je udio migranata u radnoj snazi 2022. iznosio 4,7 posto. Ukupan broj radnika-migranata u svijetu ILO procjenjuje na 284,5 milijuna. Oko 255,7 milijuna ih je bilo starije od 15 godina i time radno sposobno.
Stopa nezaposlenosti među migrantima je iznosila 7,2 posto i time je bila nešto viša nego kod domaćeg stanovništva (5,2 posto).
Razlozi za to bi prema navodima ove UN-ove organizacije mogli biti jezične prirode, dakle moguće jezične barijere. Ali se kao razlozi navode i nepriznate diplome ili certifikati, kao i diskriminacija, prenosi DW.
