U organizaciji Hrvatskog geografskog društva – Zadar, Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, Astronomsko astronautičkog društva Zadar i Grada Zadra u utorak, 14. svibnja u 19 sati u Multimedijalnoj dvorani na Novom kampusu bit će održano
Predavanje pod nazivom Cedulinove kronike iz 16. stoljeća (astronomske pojave, meteorološke anomalije i mitološka vjerovanja u Zadru kroz optiku jedne kronike) održat će izv. prof. dr. sc. Zdenko Dundović i dr. sc. Dragan Roša.
Cilj predavanja je prikazati opažanja zadarskoga plemića Šimuna Cedulina o astronomskim pojavama u Zadru u drugoj polovini 16. stoljeća iz sačuvane kronike, čiji su prijepisi pohranjeni u Arhivu Zadarske nadbiskupije i Znanstvenoj knjižnici u Zadru. Kronika je u 17. stoljeću bila u posjedu plemićeva unuka, zadarskoga kanonika Šimuna Cedulina, a osim zapisa o događanjima tijekom Ciparskoga rata, sadrži opširna zapažanja astronomskih pojava (poput pojave kometa, specifičnih konstelacija zvijezda i konjunkcija planeta i nebeskih tijela) i meteoroloških anomalija u drugoj polovini 16. stoljeća. Na temelju potonjih zapisa o astronomskim pojavama, može se zaključiti da se zadarski plemić Šimun Cedulin zanimao za astronomiju i meteorologiju, tim više što su sva zabilježena opažanja u kronici o kretanju nebeskih tijela i specifičnih astronomskih pojava rezultat promatranja neba u ranim jutarnjim i kasnim noćnim satima, što upućuje na ciljano i unaprijed određeno opažanje. Najzanimljiviji je opis pojave polarne svjetlosti, najvjerojatnije najstariji zapis o polarnoj svjetlosti opažanoj s područja Hrvatske, kao i zapis o pojavi Velikog kometa iz 1577., moguće najstariji u svijetu.
No, iako su opažanja astronomskih pojava u Cedulinovoj kronici kvalitetno opisana, ipak se uočava određena doza straha, svojstvena ranonovovjekovnom društvu te povezivanje događaja s praznovjerjem i praksom bilježenja neobičnih događanja na zadarskome području, kojima se uzrok tražio (a izgledno i nalazio) upravo u nesvakidašnjim promjenama u kretanju nebeskih tijela, u kontekstu onodobnoga vjerovanja da nebeske promjene bitno utječu na zemaljske događaje. Unatoč tim psihosocijalnim devijacijama koje su sastavni dio Cedulinove kronike, ona se može smatrati vrijednim povijesnim vrelom za proučavanje različitih aspekata svakodnevice, vjerovanja, strahova i mentaliteta zadarskoga komunalnog društva u 16. stoljeću.
Dragan Roša rođen je 1958. god. u Šibeniku. Studij fizike diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje je magistrirao i doktorirao. Zaposlen je u Zvjezdarnici Zagreb od 1986., od kada aktivno sudjeluje u nekoliko domaćih i inozemnih znanstvenih projekata iz područja fizike Sunca i kozmičkog zračenja. Voditelj je, odnosno ravnatelj Zvjezdarnice Zagreb od 1993. Pod njegovim je vodstvom Zvjezdarnica Zagreb kadrovski ekipirana i doživljava znanstvenu afirmaciju, a unaprijeđeni su njeni javni, popularizacijski i obrazovni programi. Objavio je više desetaka znanstvenih članaka, kao i veći broj stručnih i popularno-znanstvenih tekstova i nekoliko knjiga.
Među glavne njegove obrazovne doprinose izdvojimo provedbu projekta e-škole astronomije i uključenje hrvatskih učenika u Međunarodnu astronomsku olimpijadu, a među znanstvene – instalaciju detektora kozmičkog zračenja u Zvjezdarnici Zagreb i doprinose u istraživanju Sunčeve diferencijalne rotacije. Obnašao je mnoge dužnosti u strukovnim i amaterskim astronomskim udrugama i bio je predstavnik u više međunarodnih organizacija za istraživanje Sunca i heliosfere. Dobitnik je više priznanja i nagrada. Izdvojimo nagradu Antun Gimnazije Antuna Vrančića, kao poznatom bivšem učeniku šibenske gimnazije, koja mu je dodijeljena 2019. Po njemu je 2022. godine nazvan i asteroid (179411) Draganroša.
Zdenko Dundović rođen je u Zadru 1973. godine. Upisao je poslijediplomski studij iz crkvene povijesti II. i III. ciklusa (mr. sc. i dr. sc.) na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2012. godine. Magistrirao je 2015. godine, a doktorsku disertaciju obranio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2017. godine na temu Zadarski kaptol, njegova dobra i kaptolski dostojanstvenici u posljednjih sto godina vladavine Mletačke Republike (1697. – 1797.). Od 2015. godine zaposlen je kao asistent na Teološko-katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru, 2018. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Od 2018. godine vrši službu najprije vršitelja dužnosti pročelnika, a potom pročelnika Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru. Godine 2024. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Znanstveni interes mu je proučavanje ranonovovjekovne prošlosti Zadarske i Ninske biskupije s naglaskom na gospodarsku, političku i interkonfesionalnu interakciju crkvenih struktura.
Nakon predavanja, Astronomsko astronautičko društvo Zadar u suradnji s Hrvatskim astronomskim savezom organizira motrenje noćnog neba pomoću teleskopa s parkirališta na Novom kampusu. Motrenje noćnog neba održat će se u slučaju povoljnih vremenskih uvjeta.
