Teleskopi usmjereni prema međuzvjezdanom kometu 3I/ATLAS, koji je otkriven prošlog mjeseca, otkrili su da je po mnogočemu sličan kometima iz vanjskih dijelova našeg Sunčevog sustava.
Ipak, neke zagonetne karakteristike, poput iznenađujuće velike količine vode koju ispušta daleko od Sunca, mogle bi znanstvenicima pružiti ključne tragove o drevnom zvjezdanom sustavu iz kojeg potječe, piše New Scientist.
Rijedak posjetitelj iz drugog sustava
Objekti iz drugih zvjezdanih sustava koji prolaze kroz naš iznimno su rijetki. 3I/ATLAS tek je treći poznati međuzvjezdani posjetitelj, nakon kometa ‘Oumuamua 2017. i Borisova 2019. godine.
Znanstvenici imaju samo nekoliko mjeseci za promatranje ovog pridošlice, koji juri prema Suncu brzinom od oko 60 kilometara u sekundi, prije nego što ga zaobiđe i zauvijek napusti naš Sunčev sustav.
Što su otkrili teleskopi?
Dosadašnja istraživanja na temelju njegove brzine upućuju na to da bi mogao potjecati iz zvjezdanog sustava milijardama godina starijeg od našeg. Iako su prve procjene govorile o širini od oko 20 kilometara, nova promatranja daju drugačiju sliku.
Toni Santana-Ros sa Sveučilišta u Barceloni i njegovi kolege, koristeći zemaljske teleskope, otkrili su da rep kometa sadrži relativno nisku do umjerenu količinu prašine, što je slično ponašanju kometa iz vanjskog Sunčevog sustava. “To je običan objekt. Nema ništa posebno čudno na njemu”, kaže Santana-Ros.
S druge strane, promatranja svemirskim teleskopom Hubble sugeriraju da bi komet mogao biti znatno manji, sa širinom između 320 metara i 5,6 kilometara.
Tragovi drevnog sustava
Kometi često sadrže led koji isparava kako se približavaju Suncu, stvarajući vodenu paru u repu. Koristeći satelit Neil Gehrels Swift Observatory, tim predvođen Zexi Xing sa Sveučilišta Auburn otkrio je prisutnost vode u repu kometa na udaljenostima od Sunca većim od uobičajenih.
Da bi se proizvela tolika količina vode, oko 20 posto površine kometa moralo bi biti aktivno, što je više nego kod tipičnih kometa Sunčevog sustava.
Prema Cyrielle Opitom sa Sveučilišta u Edinburghu, proizvodnja tolike količine vode tako daleko od Sunca mogla bi poduprijeti ideju da 3I/ATLAS dolazi iz zvjezdanog sustava mnogo starijeg od našeg, jer takvi sustavi obično imaju više vode u odnosu na druge molekule.
“Moguće je da ima više vode nego drugih molekula samo zato što je nastao ranije. To bi moglo biti indikativno za to, ali mislim da je još prerano reći”, navodi.
Neočekivana aktivnost daleko od Sunca
Znanstvenici su pronašli i starije snimke. Adina Feinstein sa Sveučilišta Michigan State otkrila je da je svemirski teleskop TESS, koji traži planete oko drugih zvijezda, slučajno snimio komet između 7. svibnja i 3. lipnja ove godine.
“Dogodilo se da je u ovo savršeno vrijeme TESS bio usmjeren točno tamo gdje je bio 3I/ATLAS”, kaže Feinstein. Snimke su pokazale da je komet bio iznenađujuće sjajan, što implicira da je ispuštao plinove već tada, daleko od utjecaja Sunca.
Na toj udaljenosti vjerojatnije je da se radilo o plinovima poput ugljičnog monoksida ili dioksida, a ne o vodi, objašnjava Opitom. No, ta rana aktivnost, prema Matthewu Gengeu s Imperial Collegea u Londonu, sugerira da je riječ o kometu koji tijekom svog života nije bio izložen velikoj količini zvjezdane svjetlosti.
“Sve to u konačnici sugerira da je ovo komet koji je poremećen iz predgrađa drugog zvjezdanog sustava”, kaže Genge.
Što slijedi i je li riječ o izvanzemaljcima?
Uskoro se očekuju još detaljnija promatranja, budući da je svemirski teleskop James Webb nedavno završio svoja, a znanstvenici će ih analizirati u nadolazećim tjednima. Komet će se najbliže Suncu naći u listopadu, kada će astronomi moći precizno izmjeriti plinove koje ispušta i tako doznati više o njegovu sastavu i podrijetlu.
Kao i kod prethodnih međuzvjezdanih objekata, pojavile su se spekulacije o izvanzemaljskoj tehnologiji, no Santana-Ros ih odbacuje jednostavnom analogijom: “Ako na odmoru snimite sliku i vidite nešto što je visoko, s dugim vratom i ima četiri noge, uvijek možete pomisliti da je to vanzemaljac, ali najvjerojatnije je to žirafa. Budući da nemamo nikakvih dokaza da je ovo neka čudna stvar, i ne vidimo ništa stvarno čudno, onda nema razloga misliti da je ovo nešto abnormalno”, prenosi Index.
