Ožujak u znaku arbanaške intelektualne baštine: Izložbe, predavanja i okrugli stolovi posvećeni obitelji Stipčević i umjetniku Nilu Karucu

Tijekom ožujka u Zadru će se održati niz kulturnih programa posvećenih arbanaškim umjetnicima i intelektualcima koji su svojim djelovanjem ostavili dubok trag u znanstvenom, književnom i vizualnom identitetu grada. Kroz suradnju Društva zadarskih Arbanasa, Gradske knjižnice Zadar i Narodnog muzeja Zadar, javnosti će biti predstavljen opus Augustina i Aleksandra Stipčevića te grafičkog dizajnera Nila Karuca.

Retrospektiva plakata Nila Karuca u Gradskoj loži

Program započinje u utorak, 17. ožujka u 19 sati, otvorenjem izložbe „Znakovi identiteta“ u Gradskoj loži. Narodni muzej Zadar postavlja izbor plakata zadarskog umjetnika i dizajnera Nila Karuca. Njegov autorski rukopis desetljećima je oblikovao vizualnu kulturu Zadra, spajajući čistu umjetničku formu s funkcionalnom komunikacijom kulturnih manifestacija. Karucovi plakati nisu samo najave događaja, već dokumenti vremena koji svjedoče o estetskom razvoju grada.

Sjećanje na književni rad Augustina Stipčevića

U srijedu, 18. ožujka 2026., fokus se seli u Ogranak Gradske knjižnice Zadar „Aleksandar Stipčević“ – Arbanasi. S početkom u 18 sati, istaknuti hrvatski književnik Tomislav Marijan Bilosnić održat će predavanje pod nazivom „Sjećanje na Augustina Stipčevića“. Bilosnić, koji je osobno poznavao Stipčevića, osvijetlit će njegov životni put od Kotora do Zagreba, ali i neraskidivu vezu s arbanaškom sredinom koju je živopisno opisivao u svojim djelima.

Augustin Stipčević bio je ključna figura hrvatskog izdavaštva kao urednik u “Zori” i časopisima poput “Republike” i “Scene”. Njegovi romani „Glad na ledini“, „Cesta nema granice“ i zbirka „Zid bez prozora“ predstavljaju vrhunce socijalne i psihološke proze koja je vjerno bilježila povijest zadarskih Arbanasa u 20. stoljeću.

Znanstveni doprinos Aleksandra Stipčevića

Druga polovica mjeseca posvećena je Aleksandru Stipčeviću, jednom od najznačajnijih hrvatskih istraživača povijesti knjige i ilirskih studija. U ponedjeljak, 23. ožujka, u arbanaškom ogranku knjižnice otvara se izložba građe iz fonda Zavičajne zbirke zadarskih Arbanasa. Posjetitelji će do 25. travnja moći razgledati izbor njegovih knjiga i publikacija koje su temeljito redefinirale razumijevanje albanologije i bibliografije u Hrvatskoj.

Središnji događaj posvećen ovom znanstveniku bit će okrugli stol u sklopu manifestacije „Zadar čita“, koji će se održati u utorak, 24. ožujka 2026., u 12 sati u Odjelu za mlade. O životu i djelu autora kapitalnih djela poput „Povijesti knjige“ i „Socijalne povijesti knjige u Hrvata“ govorit će stručnjaci prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić, prof. dr. sc. Serđo Dokoza, pročelnica Dina Bušić te ravnateljica knjižnice Doroteja Kamber Kontić.

Aleksandar Stipčević, koji je tijekom karijere bio i ravnatelj Knjižnice HAZU-a te glavni urednik “Hrvatskoga biografskog leksikona”, ostaje upamćen kao vodeći autoritet za povijest Ilira, a ovaj program nastoji njegov rad približiti novim generacijama istraživača i čitatelja.