Foto: Matija Lipar
Županija

DAN DVAJU POKOLJA

Trideset pet godina od 18. studenoga: 2717 vukovarskih imena, 86 škabrnjskih i zločini za koje većina nikad nije odgovarala

F. P.

Isti ponedjeljak 1991. donio je pad Vukovara i pokolj u Škabrnji. Presude su izrečene, ali većina osuđenih nije u zatvoru provela ni dan.

U ponedjeljak, 18. studenoga 1991., nakon 87 dana opsade slomljena je obrana Vukovara. Toga je jutra, na suprotnom kraju zemlje, tenkovska kolona ušla u Škabrnju. Dva mjesta, jedan datum i ista vojska.

Dva smjera, jedan zapovjednik

Škabrnju su napali iz dva pravca. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s pješaštvom došla je preko Zemunika Gornjeg, druga iz smjera Biljana Donjih. Iznad sela letjelo je zrakoplovstvo JNA. Na zemlji su bile 180. motorizirana brigada 9. (kninskog) korpusa, 63. padobranska brigada iz Niša, Teritorijalna obrana Benkovac s dobrovoljcima iz Srbije i BiH te specijalci SJB Benkovac. Zapovijedao je Ratko Mladić.

Kad je otpor slomljen, Hrvate su izvlačili iz podruma i kuća. Mučili su ih i ubijali. Do večeri su ubijena 43 civila i 15 branitelja. Najviše je bilo starijih ljudi, a među ubijenima je bilo 16 žena, od kojih je jedna bila nepokretna. U zaseoku Ambar ubijali su i kod kuće Slavka Šegarića. Crkvu su srušili. Svaka škabrnjska obitelj izgubila je toga dana barem jednog člana.

- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -

Sutradan je na red došao Nadin.

Na popisu škabrnjskih žrtava danas je 86 imena: ubijeni tijekom okupacije do Oluje i ljudi koje su nakon rata pobile mine. Do 1994. srušeno je 90 do 95 posto sela.

Grad u kojem se mrtvi broje na tisuće

Na prvom cjelovitom popisu vukovarskih žrtava Domovinskog rata ima 2717 imena. To su branitelji, civili, ljudi ubijeni u logorima i oni za kojima se još traga. Nakon asanacije bojišta posmrtni ostaci 938 ljudi pokopani su u grobnici na Novom groblju. Najmlađi među njima bio je beba od šest mjeseci.

Pad grada nije zaustavio ubijanja. Zarobljene muškarce odvodili su u Velepromet, a odande u logore u Srbiji. Civile, pacijente i ranjenike iz bolnice vozili su preko vojarne na Sajmištu u Sremsku Mitrovicu.

- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -

Hangar na Ovčari

Dva dana nakon pada, 20. studenoga, iz vukovarske je bolnice odvedeno oko 260 ljudi. Autobusi su ih odvezli na poljoprivredno dobro Ovčara, pet kilometara jugoistočno od grada. U hangaru su ih tukli i mučili, a zatim u skupinama od deset do dvadeset odvozili na zabačeno mjesto i strijeljali. Haški sud utvrdio je da su ubijene 194 osobe.

Iz masovne grobnice izvađeno je 200 tijela: 198 muškaraca i dvije žene, od kojih je jedna bila trudna. Prosječna dob žrtava bila je 32,5 godine. Ondje su ubijeni novinar Hrvatskog radija Siniša Glavašević i tehničar Branimir Polovina. Ubijeno je i 20 djelatnika bolnice, a za četvoricom se još traga. Grobnica je otkrivena u listopadu 1992., kad je branitelj koji je preživio i bio razmijenjen rekao istražiteljima gdje treba kopati. U obnovljenom hangaru od 2006. je Spomen dom.

U rujnu 2025., stotinjak metara od Spomen doma, pronađena je nova grobnica s ostacima trojice ljudi. Krajem listopada identificiran je jedan od njih: francuski dragovoljac Jean-Michel Nicolier, kojega su ranjenog izveli iz bolnice. Tražili su ga 34 godine.

Haag: kazne koje su se mijenjale

Za Ovčaru je Haški sud sudio „vukovarskoj trojci”. Mile Mrkšić, zapovjednik Gardijske motorizirane brigade JNA, osuđen je na 20 godina zatvora zbog pomaganja u ubojstvima. Umro je 16. kolovoza 2015. u Portugalu, na odsluženju kazne.

Kazna Veselinu Šljivančaninu, šefu sigurnosti brigade, mijenjala se tri puta. Prvostupanjsko vijeće dalo mu je pet godina, a žalbeno ju je 2009. povisilo na 17. Godinu poslije sud je prvi put u svojoj povijesti preispitao vlastitu pravomoćnu presudu i spustio kaznu na deset godina. Prevagnuo je iskaz bivšeg časnika JNA Miodraga Panića. Šljivančanin je izašao u srpnju 2011., nakon dvije trećine kazne. U odluci o puštanju predsjednik suda naveo je da osuđenik u zahtjevu nije izrazio kajanje.

Kapetan Miroslav Radić oslobođen je svih optužbi. Za Ovčaru je oslobođen i Vojislav Šešelj. Slobodan Milošević, Slavko Dokmanović i Goran Hadžić umrli su prije presude.

Za Škabrnju i Nadin osuđeni su politički čelnici krajinskih Srba. Milan Martić dobio je 35 godina, a Milan Babić 13. U ponovljenom postupku protiv šefova srbijanske Državne sigurnosti Jovice Stanišića i Franka Simatovića pravomoćno je utvrđena njihova odgovornost za udruženi zločinački pothvat koji uključuje i zločine u Škabrnji.

Beograd: četrnaest godina za neposredne izvršitelje

Prva srbijanska optužnica za Ovčaru podignuta je 2003. Do kraja su optužene 24 osobe. Zapovjednik TO Vukovar Miroljub Vujović i njegov zamjenik Stanko Vujanović osuđeni su na po 20 godina. Nakon niza ukinutih i ponovljenih presuda postupak je zaključen u siječnju 2018. Žalbeni sud u Beogradu tada je osmero optuženih osudio na kazne od pet do 20 godina, a četvoricu oslobodio. Miroslav Đanković i Saša Radak dobili su po 20 godina, Ivan Atanasijević 15, a Nada Kalaba 11. Pred sudom su bili samo oni koji su ubijali, iako je bilo jasnih naznaka da su sudjelovali i zapovjednici JNA.

Hrvatski sudovi: optuženi kojih nema

Za zločine na vukovarskom području hrvatski su sudovi do 2020. osudili više od 80 ljudi, većinom u odsutnosti. Za Velepromet je optuženo 13 osoba, a Radivoj Jakovljević, Simo Samardžija i Boro Latinović osuđeni su na po 20 godina. Za Lovas je u prosincu 2025. jedan okrivljenik, izručen europskim uhidbenim nalogom, nepravomoćno osuđen na 13 godina. Optužnica je podignuta još 1994. protiv 18 ljudi, a do danas ih je sedmero umrlo.

Prošlog je tjedna Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku otvorilo istragu protiv sedam osoba, označenih inicijalima. Sumnjiče se za zlostavljanje zarobljenika iz vukovarske bolnice u vojarni na Sajmištu 20. studenoga 1991. Šestoricu se sumnjiči da su s drugim paravojnicima napravili špalir kroz koji su zarobljenici prolazili pod udarcima.

Za Škabrnju je Županijski sud u Zadru 1995. sudio 26 optuženih i osudio njih 18: šesnaestero na po 20 godina, jednog na 15 i Jovana Badžoku na deset. Badžoka je bio jedini optuženi u sudnici. Medicinska sestra Zorana Banić iz Zemunika Gornjeg u odsutnosti je osuđena na 20 godina. Uhićena je u Zürichu 2001. i izručena Hrvatskoj. U obnovljenom postupku osuđena je na 13 godina, a Vrhovni sud na kraju je kaznu spustio na šest. Odslužila ju je u cijelosti, tvrdeći da je nevina, i odselila u Crnu Goru. Renato Petrov, u odsutnosti osuđen na 20 godina, 2012. je u obnovljenom postupku oslobođen zbog nedostatka materijalnih dokaza. Ernestu Rađenu optužba je preinačena u oružanu pobunu, pa je nakon 550 dana pritvora pušten na temelju zakona o oprostu.

Osim Banić i Badžoke, nitko od osuđenih za Škabrnju nije odslužio kaznu. Nitko od njih nije dostupan hrvatskom pravosuđu.

Županijski sud u Splitu 2020. potvrdio je optužnicu protiv šestorice državljana Srbije i jednog državljanina BiH. Tereti ih se da su njima podređene postrojbe u Škabrnji ubile 44 civila. Posebna optužnica tereti Zorana Tadića iz Loznice, zapovjednika Dobrovoljačkog voda TO Benkovac, da je vod pod njegovim zapovjedništvom u Ambaru mučio i ubio 43 osobe, od kojih 30 civila u dobi od 23 do 88 godina. Tadić je nakon rata živio u Australiji.

Bez optužnice i bez presude

Ratko Mladić zapovijedao je napadom na Škabrnju. U snimljenom razgovoru rekao je da se na Nadinu i Škabrnji, ako treba, radi dva dana i da se „to zbriše”. Za Škabrnju nikad nije optužen. Umro je 27. kolovoza ove godine u pritvorskoj jedinici u Haagu, gdje je služio doživotnu kaznu za genocid u Srebrenici i druge zločine u BiH.

Osim nižih zapovjednika, nitko iz vrha JNA nije osuđen za zločine počinjene u Hrvatskoj. Beogradski Fond za humanitarno pravo podnio je kaznenu prijavu protiv šest identificiranih i nekoliko neidentificiranih pripadnika JNA i TO zbog Škabrnje i Nadina. Optužnice ni godinama poslije nema. Za ubojstvo više od 80 civila u Bogdanovcima kraj Vukovara nisu dovršene ni predistražne radnje.

1725 obitelji bez groba

Hrvatska i danas traga za 1725 osoba. Njih 1341 vodi se kao nestalo, a za 384 poginula ne zna se gdje su pokopani. Najviše ih je iz Vukovarsko-srijemske županije, njih 446, od čega 320 iz Vukovara i prigradskih naselja. Od svih ekshumiranih ostataka 15,6 posto još nije identificirano.

Kolonu sjećanja u Vukovaru danas predvode djelatnici Ratne bolnice iz 1991., a organizatori očekuju više od 100.000 ljudi. U Škabrnji kolona prolazi Ulicom 18. studenoga 1991. do spomen-obilježja masovne grobnice.

škabrnja · vukovar

Sve bitno iz Zadra i okolice u dnevnom pregledu

Prijavite se na 023.hr newsletter i redovito primajte selekciju najvažnijih vijesti u svoj inbox.

Please wait...

Hvala na prijavi! Uskoro stiže prvi Newsletter.

PROJEKT OTPORAN ARHIPELAG

Veliko ulaganje u sigurnost otoka; Novi vatrogasni dom u Pašmanu poprimio obrise, uskoro kreće i uređenje okoliša!

GALERIJA

Sukošanci u tišini prošli mjestom i zapalili lampione kod murala na zgradi Pošte

31
NOVA TRŽIŠTA ZA LOKALNE BRENDOVE

Zadarska vina, paški sir i gin u Opatiji: dvadesetak proizvođača predstavilo se kvarnerskim hotelijerima i ugostiteljima

DAN SJEĆANJA

Idete sutra u Škabrnju? Kiša bi trebala padati noću, ali ni jutarnji pljusak nije isključen

ČETIRI ZAHVATA U PET NASELJA

Veliko prometno ulaganje; Potpisan ugovor vrijedan 4,9 milijuna eura za ceste u županiji, Butković najavio 8 milijuna eura za Krešimirovu obalu i Put Dikla!

KAZNENA PRIJAVA PODNESENA

Ušetala u trgovinu u Bibinjama i ukrala kozmetiku vrijednu 230 eura, policija pronašla kradljivicu