Bakterije otporne na lijekove iz bolnica dospijevaju u otpadne vode, more i hranu. Stručnjaci upozoravaju da bi bez djelotvornih antibiotika i najblaža infekcija mogla postati opasna po život.
Antimikrobna otpornost mogla bi u idućih 25 godina diljem svijeta izravno uzrokovati 39 milijuna smrti. Tu procjenu iznio je Jean Pierre Nyemazi, vršitelj dužnosti direktora odjela za antimikrobnu otpornost Svjetske zdravstvene organizacije.
Države članice te organizacije dogovorile su da do 2030. smrtnost povezanu s otpornošću smanje za 10%. Nyemazi smatra da se taj cilj ovakvim tempom neće dostići. “Prijetnja je ogromna”, rekao je na virtualnoj konferenciji za medije. “Kada vidimo trend, ulaganja, djelovanje, ne mislimo da smo na dobrom putu.”
Can Imirzalioglu, ravnatelj Instituta za medicinsku mikrobiologiju Sveučilišta Justus Liebig u Giessenu, upozorava da bi gubitak djelotvornosti antibiotika medicinu vratio stoljećima unatrag. “Ako antibiotici više ne budu učinkoviti, moderna medicina kakvu danas poznajemo više uopće ne bi bila moguća”, rekao je. Opasna bi, kaže, ponovno postala i najmanja infekcija.
Iz bolničkih umivaonika do Baltičkog mora
Imirzalioglu zagovara pristup “Jedno zdravlje”, usvojen 2004., koji zdravlje ljudi, životinja i okoliša promatra kao cjelinu. Otporni uzročnici bolesti nisu ograničeni na bolnice. Nalaze se i u skloništima za životinje, stočnim proizvodima, otpadnim vodama, gnojivu i biljkama.
Zato liječnici antibiotike moraju propisivati preciznije, a istraživači rade na bržoj dijagnostici. U Njemačkoj se ti lijekovi često daju kod dišnih i mokraćnih infekcija, iako, kako podsjeća Imirzalioglu, ne djeluju na viruse.
Svaka doza antibiotika narušava crijevni mikrobiom, milijarde mikroorganizama potrebnih za imunitet i probavu. “Ako oštetimo bakterije, otporni patogeni mogu se proširiti i zauzeti njihovo mjesto”, objasnio je Imirzalioglu. To se događa bez ikakvih simptoma, pa čovjek ne zna da je postao kliconoša koji otporne bakterije ispušta u okoliš.
Veterinarka i mikrobiologinja Katharina Schaufler s Helmholtzova instituta za “Jedno zdravlje” (HIOH) istraživanjem je pokazala kamo te bakterije odlaze. Iz bolničkih zahoda i umivaonika otpadnim vodama dolaze u Baltičko more, a ondje ih preuzimaju divlje ptice.
Industrijski uzgoj i dalje traži antibiotike
Prema riječima Schaufler, pretjerana upotreba antibiotika u veterini dovela je do otpornosti na gotovo sve dostupne lijekove. Europska unija 2006. je zabranila antibiotike kao poticaj rastu u stočnoj hrani, ali industrijski uzgoj i dalje stvara stalnu potrebu za njihovom primjenom u liječenju.
Životinje u skučenom prostoru, iz dosade, ozljeđuju jedna drugu. Bakterija je u takvim uvjetima mnogo, pa se zaraze brzo šire. Preko gnojiva otporni uzročnici dolaze do hrane. Pronađeni su na glavicama salate, a na mesu se redovito nalaze, javlja DW.






