Nove smjernice predstavljene su na Europskom forumu civilne zaštite u Bruxellesu, a njihov je cilj povećati otpornost europskog stanovništva na različite krizne scenarije, piše Tportal.
Europska povjerenica za pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib upozorila je da su prvi sati nakon izbijanja krize često presudni te da građani moraju znati kako zaštititi sebe, svoje obitelji i druge ljude.
Naglasila je da priprema za krizne situacije ne počinje tek intervencijom nadležnih službi, nego u domovima, školama i lokalnim zajednicama.
Jedna od najvažnijih preporuka Europske komisije odnosi se na takozvanu 72-satnu samodostatnost.
Građanima se savjetuje da u svojim domovima imaju dovoljno osnovnih potrepština kako bi mogli izdržati prva tri dana krize bez vanjske pomoći.
To uključuje zalihe pitke vode, hrane koja se može dulje čuvati i drugih nužnih proizvoda.
Komisija preporučuje i pripremu posebne torbe ili ruksaka za hitne slučajeve, koji bi se mogao brzo ponijeti ako zbog požara, poplave ili neke druge opasnosti bude potrebna evakuacija.
Cilj nije stvaranje panike, nego omogućavanje građanima da u prvim satima izvanredne situacije ne ovise potpuno o dolasku interventnih službi.
Nove preporuke ne odnose se samo na kućanstva.
Europska komisija predlaže da se edukacija o postupanju u kriznim situacijama postupno uključuje u programe dječjih vrtića i osnovnih škola.
Aktivnosti bi trebale biti prilagođene dobi djece, s naglaskom na praktična znanja i razvoj osjećaja sigurnosti, bez nepotrebnog izazivanja straha.
Posebna pozornost posvećena je osobama s invaliditetom, za koje bi sustavi civilne zaštite trebali razviti prilagođene postupke upozoravanja, evakuacije i pružanja pomoći.
Bruxelles također traži jasniju i bržu komunikaciju nadležnih tijela s građanima kako bi u slučaju opasnosti pravodobno dobili pouzdane informacije i upute.
Europska komisija predložila je i uvođenje Europskog dana pripravnosti, koji bi se od 2027. godine obilježavao svakog 23. listopada.
Datum je povezan s osnivanjem europskog Mehanizma za civilnu zaštitu 2001. godine.
Cilj obilježavanja bio bi potaknuti građane, škole, lokalne zajednice i institucije na redovite vježbe i bolje upoznavanje s postupcima zaštite i spašavanja.
Prijedlog se oslanja i na preporuke panela europskih građana, u kojem je sudjelovalo 150 stanovnika iz država članica EU-a. Sudionici su zatražili snažnije uključivanje javnosti u pripreme za krizne situacije.
Uz preporuke građanima, Komisija je predstavila i smjernice za nacionalne sustave civilne zaštite.
Od država članica očekuje se provođenje redovitih stres-testova kako bi se provjerilo mogu li nadležne službe nastaviti raditi i u uvjetima velikih poremećaja.
Posebno se ističu scenariji dugotrajnih nestanaka električne energije, prekida komunikacijskih mreža i ozbiljnih kibernetičkih napada.
Nacionalni centri civilne zaštite trebali bi osigurati neprekidan rad, koordinaciju i razmjenu informacija 24 sata dnevno, čak i kada je dio ključne infrastrukture izvan funkcije.
Europska komisija naglašava da nove smjernice nisu pravno obvezujuće. Građanima se, dakle, ne nameće zakonska obveza stvaranja kućnih zaliha.
Riječ je o dijelu šire europske strategije jačanja pripravnosti na krize, nastale i na temelju izvješća bivšeg finskog predsjednika Saulija Niinistöa.
U tom je dokumentu upozoreno da se Europa mora ozbiljnije pripremati za sve češće klimatske nepogode, geopolitičke napetosti i druge sigurnosne izazove.
