Dugo se vjerovalo da je prekomjerna tjelesna težina najveći neprijatelj dugovječnosti, no novo istraživanje sa Sveučilišne bolnice Aarhus u Danskoj donosi drukčiju sliku. Prema rezultatima, pretjerana mršavost može nositi ozbiljnije zdravstvene posljedice od blage pretilosti ili prekomjerne kilaže.
Znanstvenici su pratili 85.761 osobu tijekom pet godina. U tom je razdoblju preminulo 8 posto sudionika, odnosno 7.555 ljudi. Među ispitanicima je bilo 81,4 posto žena, a prosječna dob na početku istraživanja iznosila je 66,4 godine.
Blaga pretilost nije povećala rizik
Rezultati pokazuju da osobe s prekomjernom težinom, odnosno indeksom tjelesne mase (BMI) između 25 i 30, kao i oni s blagom pretilošću, BMI između 30 i 35, nisu imali veću stopu smrtnosti u odnosu na sudionike s takozvanim idealnim BMI-om između 22,5 i 25.
Sasvim drugačija slika pojavila se kod osoba s niskom tjelesnom težinom. Oni s BMI-om ispod 18,5, što se smatra pothranjenošću, imali su 2,7 puta veći rizik od smrti. Čak i sudionici koji su se nalazili na donjoj granici zdravog raspona, s BMI-om između 18,5 i 20, imali su dvostruko veću vjerojatnost smrtnog ishoda. Osobe s BMI-om između 20 i 22,5 imale su 27 posto veći rizik.
Umjereno povišena tjelesna masa pokazala se znatno manje opasnom. Tek kod pretilosti drugog stupnja, dakle BMI-a između 35 i 40, zabilježen je 23 posto povećan rizik od smrtnosti.
Bolest može prethoditi gubitku kilograma
Voditeljica istraživanja, dr. Sigrid Bjerge Gribsholt iz Sveučilišne bolnice Aarhus, upozorava da na rezultate može utjecati i obrnuta uzročnost. Mnogi ljudi, naime, gube kilograme zbog bolesti, a ne obrnuto, pa niska tjelesna masa može biti posljedica, a ne uzrok lošeg zdravlja.
„Bolest, a ne sama niska težina, često povećava rizik od smrti, što može stvoriti dojam da je viši BMI zaštitni faktor. Ali u skladu s ranijim istraživanjima, vidimo da pothranjenost ostaje ozbiljan rizični faktor”, objašnjava dr. Gribsholt.
Oblik tijela mijenja rizik za srce
Istraživanje se nadovezuje na ranija otkrića prema kojima i vitke osobe mogu biti izložene riziku od srčanih bolesti zbog visceralne masnoće, one koja se nakuplja duboko u tijelu, oko jetre, želuca i crijeva. Za razliku od masnoće ispod kože koja je vidljiva, ovu je vrstu masnog tkiva teško uočiti, a ona znatno povećava rizik od ubrzanog starenja srca i krvnih žila.
Znanstvenici su utvrdili i da raspored masnog tkiva igra ulogu u zdravlju srca. Muškarci s masnoćom koncentriranom u području trbuha, takozvanim „oblikom jabuke”, imaju brže starenje srca. Žene kod kojih je masnoća raspoređena oko bokova i bedara, odnosno koje imaju „oblik kruške”, imaju zdravije i mlađe srce.
Zaključak istraživačkog tima jest da ni pretjerana mršavost ni teška pretilost ne pogoduju dugovječnosti, dok blaga pretilost sama po sebi ne mora skraćivati životni vijek, piše Večernji list.
