Vlada uvodi plivajući PDV na gorivo kao mehanizam za brzu obranu od novih poskupljenja naftnih derivata

Nova mjera omogućit će Banskim dvorima da operativnim odlukama trenutno smanje porezno opterećenje čim situacija na svjetskom tržištu postane kritična. Ovakva fleksibilnost trebala bi osigurati stabilnost kućnih proračuna i spriječiti novi inflatorni udar u jeku aktualne globalne krize.

Hrvatska Vlada uputila je u hitnu proceduru izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojima se uvodi takozvani “plivajući PDV” na gorivo i električnu energiju. Ovaj alat zamišljen je kao mehanizam brze reakcije koji bi državi omogućio da odlukama, umjesto sporim zakonskim promjenama, intervenira u cijene energenata čim se za to pojavi potreba na tjednoj bazi.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako se radi o “zadnjoj liniji obrane” koja će se koristiti isključivo u slučaju eskalacije krize na globalnom tržištu, slično situacijama koje su prethodno iskusile Poljska ili Španjolska.

Budući da su trošarine na gorivo već spuštene na razine blizu europskog minimuma, fleksibilna stopa PDV-a preostala je kao ključni instrument za opipljivije snižavanje maloprodajnih cijena.

Prema dostupnim izračunima, spuštanje poreza na 15 posto moglo bi sniziti cijenu litre benzina i dizela za desetak centi, dok bi u slučaju pada na 10 posto uštede po prosječnom spremniku iznosile i više od sedam eura. Iako bi ovakav potez mogao smanjiti proračunske prihode za otprilike 380 milijuna eura, prioritet ostaje zaštita najugroženijih sektora poput prijevoza, poljoprivrede i ribarstva.

Uz nove porezne škare, Vlada je od Europske komisije službeno zatražila i dodatni prostor za korekciju trošarina, čime bi se osigurao puni arsenal mjera za stabilizaciju tržišta. Nove odredbe trebale bi stupiti na snagu odmah nakon saborskog izglasavanja, uz obveznu evaluaciju učinaka u naredne tri godine.