Više od 10 tisuća građana prošle je godine ostalo bez zdravstvenog osiguranja jer se nisu na vrijeme javili HZZO-u prema pravilu o tromjesečnom dolasku, donosi Dnevnik.hr.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, oko 127.000 nezaposlenih koji nisu u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje imali su obvezu osobnog javljanja kako bi zadržali zdravstveno osiguranje. Njih više od 10 tisuća to nije učinilo.
Dio građana koji je već izgubio osiguranje više ga ne može ponovno steći na teret države. To se odnosi i na nezaposlene bez prihoda, koji sami moraju plaćati doprinos, a njegov najniži iznos u 2025. bio je 112 eura mjesečno.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter 2023. godine zatražila je ocjenu ustavnosti te obveze, no Ustavni sud do danas o tome nije donio odluku.
U međuvremenu su 2025. godine izmijenjeni propisi, pa su uvedene određene iznimke.
Obveza se više ne odnosi na osobe koje koriste rodiljne i roditeljske potpore, osobe s trećim i četvrtim stupnjem invaliditeta, samohrane roditelje djece do sedme godine, osobe koje skrbe o teško bolesnom članu obitelji, učenike i studente u postupku ponovnog upisa te osobe koje iz opravdanih razloga ne mogu pristupiti HZZO-u, uz uvjet da o tome obavijeste HZZO. Pravobraniteljica upozorava da problem time nije riješen.
Velik broj osoba i dalje ostaje bez zdravstvenog osiguranja, a uvedene iznimke mogu dovesti do neujednačene prakse jer nije jasno kako se dokazuje nemogućnost dolaska niti tko o tome odlučuje, navela je pravobraniteljica. Pitanje je i hoće li osobe uopće znati da mogu biti izuzete.
Pučka pravobraniteljica predložila je ukidanje obveze osobnog javljanja, kao i ukidanje roka od 30 dana za prijavu nezaposlenih osoba kako bi ponovno mogle steći osiguranje, no te preporuke nisu prihvaćene.
Dodatni je problem, navodi se u izvješću pravobraniteljice, što ni u 2025. nije donesen pravilnik koji bi omogućio ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje osobama bez prihoda. Nadležno ministarstvo navelo je da radna skupina nije podržala postojeće rješenje, no izmjene zakona nisu provedene.
Zbog toga jedinice područne samouprave postupaju neujednačeno, upozorava pravobraniteljica te navodi da to utječe na prava građana, pa pravobraniteljica ponovno poziva na donošenje pravilnika i jasnih kriterija.
