Rekorder među blokiranima: Umirovljenik ovršen zbog 118 milijuna eura duga!

Članica Uprave FINA-e Vinka Ilak i predsjednik udruge Padobran Igor Škrgatić pojašnjavaju da se iza velikih brojki krije vrlo neujednačena slika blokiranih građana – od onih s nekoliko tisuća eura duga do rijetkih pojedinaca koji duguju desetke milijuna eura, među njima i jednog umirovljenika s dugom od 118 milijuna eura, donosi HRT.

Dug nije 4,2 milijarde, nego oko tri milijarde eura

Tema blokiranih građana ponovno je u fokusu nakon objava o navodnih 4,2 milijarde eura duga. No iz Financijske agencije (FINA) pojašnjavaju da taj podatak nije točan.

– Točan broj je da je danas dug oko tri milijarde eura. Ako gledamo unazad, 2017. godine bio je gotovo šest milijardi eura, a nakon Vladinih mjera pao je na oko dvije i pol milijarde, rekla je članica Uprave FINA-e Vinka Ilak.

Dodaje kako je u posljednje vrijeme zabilježen blagi rast.

– U 2026. u odnosu na početak 2025. dug je porastao za oko 3,8 posto, ali je broj blokiranih pao, istaknula je.

Broj blokiranih pao sa 323 tisuće na 197 tisuća

Iako se često stvara dojam da problem stagnira, podaci pokazuju drukčiji trend.

– Prije mjera 2018. imali smo 323 tisuće blokiranih građana, a danas ih je 197 tisuća. Jasno je da je broj pao, rekla je Ilak.

Otpis dugova imao je ograničen učinak, ali je kombinacija mjera donijela rezultat, ali cijeli paket mjera doveo je do smanjenja od 125 tisuća građana u blokadi, pojasnila je.

0,7 posto dužnika drži 51 posto duga

Posebno se ističe struktura duga koja ruši uvriježenu percepciju da su svi blokirani socijalni slučajevi – 1473 dužnika (od 197 tisuća), što je 0,7 posto, duguje 1,6 milijardi eura, odnosno više od 51 posto ukupnog duga, rekla je Ilak.

To znači da preostalih gotovo 196 tisuća građana dijeli drugu polovicu duga.

Umirovljenik s dugom od 118 milijuna eura

Najveći pojedinačni dug posebno iznenađuje – rekorder je jedan umirovljenik s dugom od oko 118 milijuna eura, otkrila je Ilak.

Na pitanje kako je moguće da takav dug postoji, objašnjava: “Riječ je uglavnom o bivšim poduzetnicima i vlasnicima tvrtki koji su jamčili za obveze. Prosječan građanin se ne može zadužiti za takve iznose”.

“Nama dolaze ljudi kojima se dogodio život”

Predsjednik udruge Padobran Igor Škrgatić naglašava da se njegova organizacija ne susreće s takvim ekstremnim slučajevima.

– Nama dolaze ljudi kojima se dogodio život. Ušli su u dugove zbog objektivnih okolnosti i imaju potencijal da ih riješe kroz restrukturiranje ili osobni stečaj, rekao je.

Ističe da je problem širi od same blokade računa.

– Pokušavam uvesti pojam prezaduženih, jer blokirani su samo jedan dio problema. Postoje ovrhe kod poslodavaca i na mirovinama koje nisu u potpunosti obuhvaćene statistikama, upozorio je.

Dug ne nestaje – samo se “deaktivira”

Dodatni problem su tzv. neaktivne ovrhe. Ako tri godine nema naplate i šest mjeseci nema aktivnosti, ovrha se deaktivira. Ali dug ne nestaje, to može dovesti do novog kruga blokada, naglasio je Škrgatić.

– Kad se dužnik odblokira, vjerovnici ponovno pokreću ovrhe. Zato je važno gledati i taj dio duga kod konsolidacije, pojasnio je.

FINA provodi i institut jednostavnog stečaja, ali naglašava da on nije trajno rješenje. To nije pravi stečaj, nego svojevrsni flaster. Namijenjen je manjim dugovima do 2654 eura, rekla je Ilak.

Postupak se pokreće automatski, a sud može otpisati dug ako dužnik nema imovine. Iznjela je podatak da je do sada provedeno oko 55 tisuća takvih postupaka.

Iako određeni mehanizmi pomažu, Škrgatić upozorava da sustav ne rješava problem u cijelosti.

– Dio duga se otpisuje, ali to nije trajno rješenje. Dužnici moraju uzeti u obzir sve obveze, uključujući i neaktivne (isknjiženi dio), kako bi ih stvarno riješili, zaključio je.

Jedan od ključnih problema sustava je što dio građana nakon „olakšanja” ponovno završava u blokadi.

– Kod jednostavnog stečaja dužnik se oslobađa samo dijela obveza, pa mu često ostanu drugi dugovi. Zato se vrlo lako ponovno blokira, rekla je Ilak.

Podaci to potvrđuju. Od oko 50 tisuća provedenih jednostavnih stečajeva, čak 22 tisuće dužnika u nekom je trenutku ponovno blokirano.

Jedino pravo rješenje je osobni stečaj’

– Redovni stečaj potrošača je jedino rješenje koje obuhvaća sve dugove. Pokreće ga sam dužnik, sud kontrolira postupak i provjerava imovinu i poštenje potrošača, pojasnila je Ilak.

No, takvi slučajevi su rijetki.

– Broj je malen, dvoznamenkasti godišnje, jer zahtijeva aktivnost dužnika, prikupljanje dokumentacije i odlazak na sud. Mnogi nisu dovoljno informirani ili se boje stigme, istaknula je.

Više od 5000 ljudi izašlo iz dugova

Udruga Padobran navodi konkretne rezultate na terenu. Od 2019. pomogli smo više od pet tisuća ljudi da izađu iz blokade ili prezaduženosti, rekao je Škrgatić.

No upozorava da rješenje nije univerzalno: “Ne može se svima pomoći kroz konsolidaciju. Ljudi moraju imati redovna primanja i kreditnu sposobnost. Za neke je osobni stečaj jedini izlaz”.

Unatoč zakonskim mogućnostima, mnogi građani ne koriste institut osobnog stečaja:

– Ljudi imaju otpor prema birokraciji i pravosuđu. Ne vjeruju da će im se dugovi zaista otpisati. Ako se ide u osobni stečaj, nekretnine se moraju unovčiti. To je glavni razlog zašto ljudi izbjegavaju taj postupak, naglasio je.

Prosječni dug 7000 eura, medijalni 2239

Statistika otkriva zanimljiv raspon dugova među građanima. Prosječni dug je oko 7247 eura, ali medijan iznosi 2239 eura, što znači da polovica građana duguje manje od tog iznosa, pojasnila je.

– Najviše se duguje bankama i financijskom sektoru, a najčešće telekomunikacijskim tvrtkama. Država je također među vjerovnicima, ali uglavnom kroz kazne i pristojbe. Porezni dugovi su rjeđi kod građana, dodala je Ilak.

‘Tanka linija do siromaštva’

Igor Škrgatić upozorava na ranjivost velikog dijela građana: Dvije tisuće eura duga za mnoge je ogroman novac. Dovoljno je malo da netko iz stabilne situacije padne u siromaštvo.

Na to utječu globalni faktori – inflacija, rast cijena energenata i ograničenja kreditiranja guraju ljude prema prezaduženosti, upozorio je.

Hrvatska iznimka u Europi

Usporedbe s drugim zemljama nisu jednostavne. Druge države nemaju centralizirane podatke kao mi. Zato je teško direktno usporediti broj blokiranih, rekla je Ilak.

Dodaje da je hrvatski sustav specifičan – svi podaci su objedinjeni, dok su u drugim državama raspoređeni po bankama, pa se ne objavljuju na isti način, zaključila je.