EUROBAROMETAR Građani sve zabrinutiji za svoju budućnost i traže da EU djeluje ujedinjeno i ambiciozno

Rezultati posljednjeg istraživanja Eurobarometra rađenog za Europski parlament i objavljenog u srijedu, pokazuju da globalni događaji potiču zabrinutost građana EU-a. Geopolitička previranja snažno utječu na percepciju Europljana: 52 % je pesimistično u vezi s globalnom budućnošću, 39 % u vezi s budućnošću EU-a, a 41 % u vezi s budućnošću njihove zemlje. Perspektiva je svjetlija u privatnoj sferi: više od tri četvrtine Europljana gleda optimistično na svoju budućnost i budućnost svoje obitelji.

U Hrvatskoj su ispitanici ipak nešto manje zabrinuti u odnosu na europski prosjek no slijede isti trend te najviše pesimizma iskazuju oko globalne budućnosti ( 41 %), zatim EU-a (34 %) te vlastite države (31 %), a najmanje oko budućnosti svoje obitelji (21 %).

Izazovi su brojni, a to potvrđuju i rezultati istraživanja. Najviše zabrinutosti izaziva pitanje sigurnosti i zaštite: primarno sukobi i ratovi u blizini EU-a (72 %), terorizam (67 %), kibernetički napadi iz trećih zemalja (66 %), prirodne katastrofe koje klimatske promjene čine još razornijima (66 %) i nekontrolirani migracijski tokovi (65 %). Uz to, veliku zabrinutost izazivaju rizici povezani s komunikacijom. Među njima su dezinformacije (69 %), govor mržnje na internetu i izvan njega (68 %), lažni sadržaj generiran umjetnom inteligencijom (68 %), nedostatna zaštita podataka (68 %) i prijetnje slobodi izražavanja (67 %).

Kad je riječ o sigurnosnim pitanjima za građane u Hrvatskoj na prvom su mjestu prirodne katastrofe pogoršane klimatskim promjenama (73 %), zatim ratovi u blizini EU-a (71 %), terorizam (70 %), migracije (68 %) te oslanjanje na države koje nisu članice EU-a za opskrbu energijom (65 %). Kod izazova povezanih s komunikacijama ispitanike najviše brine govor mržnje (68 %), zatim dezinformacije, sloboda govora i zaštita osobnih podataka (po 67 %) te polarizacija društva (65 %).

Poziv na ujedinjenu Europu

Kao odgovor na brojne izazove, građani EU-a žele da Unija pojača svoje napore. 66 % građana želi da EU sudjeluje u njihovoj zaštiti (u Hrvatskoj njih 60 %), čime ističu zaštitnu ulogu EU-a u postojećem političkom kontekstu. Osim toga, smatraju da je jedinstvo ključno: 89 % ispitanika mišljenja je da bi države članice trebale nastupiti s više jedinstva, a 73 % se slaže da Europska unija treba više resursa za odgovor na globalne izazove. U Hrvatskoj više jedinstva od članica očekuje 88 % ispitanika, a njih 83 % kaže da bi EU trebao imati više sredstava za suočavanje s izazovima. Kako bi ojačala svoj položaj u svijetu, Unija bi se, smatraju građani u EU-u, trebala usredotočiti ponajprije na obranu i sigurnost (40 %), zatim konkurentnost, gospodarstvo i industriju (32 %) te energetsku neovisnost (29 %).

Ispitanici u Hrvatskoj drže kako bi se za jačanje globalne uloge EU trebao najviše fokusirati na energetsku neovisnost i infrastrukturu (35 %, što je +7 p.p. u odnosu na svibanj 2025.), konkurentnost i gospodarstvo (34 %) te sigurnost hrane i poljoprivrede (32 %).

„Geopolitičke napetosti utječu na svakodnevni osjećaj sigurnosti Europljana. Građanke i građani od Europske unije očekuju zaštitu, pripravnost i jedinstvo. Upravo to je ono što mora ponuditi snažnija i odlučnija Europa. Europa je naš najjači štit“, istaknula je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

Troškovi života kao ključni prioritet

Visoki troškovi života i dalje utječu na životni standard građana. Prema mišljenju Europljana, inflacija, rastuće cijene i troškovi života (41 %) ponovno su glavni prioritet kojim bi se Europski parlament trebao baviti. Slijede gospodarstvo i otvaranje radnih mjesta (35 %), s porastom od pet postotnih bodova u odnosu na podatke iz svibnja 2025.

Većina građana u Hrvatskoj (57 %) također smatra da bi se Europski parlament trebao usredotočiti na inflaciju i rastuće troškove života, kao i gospodarstvo (43 %) te siromaštvo i socijalnu isključenost (33 %). Više od polovine (56 %) ispitanika očekuje da će im životni standard ostati nepromijenjen u idućih pet godina, 22 % posto očekuje pad, a 21 % rast standarda.

Na razini EU-a većina ispitanika očekuje da će njihov životni standard biti stabilan sljedećih pet godina, no gotovo trećina (28 %) predviđa pad životnog standarda, posebice u zemljama gdje je gospodarska neizvjesnost izraženija. Očekivanja o padu životnog standarda najprisutnija su među građanima Francuske (45 %), Belgije i Slovačke (po 40 %).  Na europskoj razini ispitanici očekuju da se EU usmjeri na jačanje svoje uloge u svijetu, primarno kroz fokus na obranu i sigurnost (40 %, što je 3 p.p. više u odnosu na posljednje istraživanje).

Građani su također istaknuli važnost temeljnih vrijednosti. Smatraju da bi Europski parlament trebao ponajprije zaštititi mir (52 %), što odražava postojeću geopolitičku situaciju. Slijede demokracija (35 %), sloboda izražavanja (23 %), ljudska prava (22 %) i vladavina prava (21 %).

Veća potpora članstvu u EU-u

Stavovi prema EU-u i njegovim institucijama i dalje su pozitivni unatoč manjem padu u odnosu na svibanj 2025. Relativna većina ima pozitivno mišljenje o EU-u (49 %, -3 postotna boda), a samo 17 % negativno. O Europskom parlamentu pozitivno razmišlja 38 % ispitanika (-3 p.b.), a 20 % negativno. Snažna i rastuća većina građana smatra da je članstvo u EU-u korisno za njihovu zemlju (62 %), što je porast od dva postotna boda u odnosu na podatke iz veljače i ožujka 2024.

Sa sociodemografskog gledišta, mladi Europljani su i dalje među najgorljivijim pristašama Europske unije i imaju velika očekivanja po pitanju njezine uloge. Mladi u dobi od 15 do 30 godina vide EU i Parlament u boljem svjetlu nego stariji građani: 58 % mladih ima pozitivno mišljenje o EU-u, u usporedbi s 49 % i 43 % u dvjema starijim dobnim skupinama, dok 68 % mladih želi snažniju ulogu Europskog parlamenta, u odnosu na 58 % i 54 % u starijim dobnim skupinama. Osim toga, mladi Europljani snažno zagovaraju više jedinstva među državama članicama u trenutačnom međunarodnom kontekstu (90 %), više resursa za Europsku uniju (78 %) i snažniju ulogu na međunarodnoj razini (87 %).

U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu o EU-u općenito ima 52 % ispitanika, a negativnu 12 %, dok o Europskom parlamentu pozitivan stav ima 41 % građana, a 20 % negativan. Članstvo u Uniji korisnim ocjenjuje 57 % građana, a lošim 17 %. Uspoređujući različite dobne skupine, najpozitivnije stavove o EU-u iznose ispitanici od 25 – 39 godina starosti. Njih 67 % EU članstvo ocjenjuje korisnim, a 65 % ima pozitivnu sliku o EU-u.