Prema najnovijim podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), stanovnici Zadarske županije prate, ali u određenim segmentima i nadmašuju negativne nacionalne trendove kada je riječ o potrošnji lijekova.
Iako su na razini cijele Hrvatske najzastupljeniji lijekovi za liječenje kardiovaskularnih bolesti, Zadar i okolica specifični su po visokoj stopi korištenja anksiolitika, odnosno lijekova za smirenje, čime se ova županija svrstava u sam vrh po potrošnji “lijekova za živce” u državi.
Izvješće za 2024. godinu, koje je nedavno postalo dostupno javnosti, otkriva da je ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj porasla za više od šest posto u odnosu na prethodnu godinu. No, financijski pokazatelji su još alarmantniji – troškovi za lijekove skočili su za više od 13 posto, što ukazuje na sve veće korištenje skupljih, inovativnih terapija, posebice onih koje se koriste u bolničkom liječenju onkoloških bolesnika.
U ljekarnama diljem Zadarske županije najtraženije su kutije s lijekovima za visoki krvni tlak i regulaciju masnoća u krvi. Lijekovi poput atrvastatina, ramiprila i amlodipina čine osnovu kućnih ljekarni velikog dijela starije populacije.
Međutim, podatak koji zabrinjava stručnjake jest kontinuirano visoka potrošnja diazepama i sličnih benzodiazepina. Ovaj trend sugerira da se stanovništvo sve teže nosi sa stresom, anksioznošću i poremećajima spavanja, često posežući za farmakološkim rješenjima koja bi trebala biti tek kratkotrajna pomoć, a ne dugogodišnja navika.
Stručnjaci upozoravaju da se visoka potrošnja anksiolitika u priobalnim županijama, uključujući Zadarsku, ne može pripisati samo “južnjačkom temperamentu”, već ukazuje na sistemski problem mentalnog zdravlja i nedostatak dostupnih nefarmakoloških metoda liječenja. Dok se za fizičke bolesti poput hipertenzije terapija propisuje prema jasnim smjernicama, lijekovi za smirenje nerijetko se uzimaju “po potrebi”, što dovodi do stvaranja ovisnosti i tolerancije na lijek.
Financijski gledano, najveći dio “kolača” i dalje odlazi na skupe lijekove koji se primjenjuju u bolnicama, prvenstveno na antineoplastike i imunomodulatore za liječenje zloćudnih bolesti.
Ovi lijekovi, iako čine manji postotak u ukupnom broju izdanih kutija, nose više od polovice ukupnog financijskog tereta zdravstvenog sustava.
Zanimljivo je primijetiti i porast potrošnje bezreceptnih lijekova, posebice onih protiv bolova (ibuprofen, paracetamol) te dodataka prehrani poput vitamina D, čija je popularnost naglo skočila tijekom pandemije i ostala na visokim razinama.
Iako se ovi podaci ne vide uvijek u listama HZZO-a jer ih građani plaćaju iz vlastitog džepa, oni čine značajan dio prometa zadarskih ljekarni.
Uzmemo li u obzir i demografske podatke koji pokazuju blagi porast broja stanovnika u Zadru uslijed migracija, za očekivati je da će apsolutne brojke potrošnje nastaviti rasti. No, struktura te potrošnje – s dominacijom lijekova za srce i psihu – jasno oslikava zdravstveni profil prosječnog stanovnika županije: osoba pod stresom, s povišenim tlakom, koja rješenje za svoje tegobe primarno traži na ljekarničkom pultu.
