Početak 2026. godine donio je dugo očekivanu zakonsku promjenu koja građanima s redovnim primanjima jamči pravo na besplatan osnovni paket bankarskih usluga.
Ipak, umjesto olakšanja, mnogi su se susreli s frustracijama i preprekama, a svoje nezadovoljstvo iskazali su na društvenim mrežama.
Jedna takva rasprava, pokrenuta na hrvatskom Redditu, zorno prikazuje bijes građana zbog, kako kažu, apsurdnih izgovora i opstrukcija banaka, donosi RTL.
pratite besplatno naše kanale
- Važne vijesti odmah na mobitel
- Ekskluzivni sadržaj
- Bez spama - samo bitno
- Najvažnije vijesti dana
- Interaktivne ankete
- Vijesti izravno u inbox
Objavom pod naslovom “Banke otežavaju besplatni paket građanima. Za to nisu krive samo one” pokrenuta je lavina komentara koji razotkrivaju paradoksalnu situaciju. Dok se kompleksni financijski proizvodi poput stambenih kredita na trideset godina mogu ugovoriti putem interneta uz nekoliko klikova, za aktivaciju osnovnog besplatnog računa građani moraju osobno doći u poslovnicu i čekati u redu.
Upravo je ta nelogičnost izazvala najviše ogorčenja. Komentatori ističu službeni odgovor Hrvatske udruge banaka (HUB), koji se poklapa s odgovorima šest najvećih banaka, a u kojem stoji da je riječ o “specifičnom proizvodu s kojim se potrošači moraju detaljno upoznati”.
Jedan korisnik Reddita sarkastično je prokomentirao: “Znači, kredit može online, jer je to jednostavna stvar, ono, kaj, kredit, ne? Ali zato besplatni bankovni račun… e to je kompleksna stvar za koju se mora na šalter”. Takav stav banaka mnogi su doživjeli kao “otvoreni bezobrazluk i prijezir prema javnosti”.
Dodatno ulje na vatru dolila je odluka banaka da u sklopu besplatnog paketa ponude isključivo internetsko bankarstvo, unatoč činjenici da se gotovo 93 posto elektroničkih transakcija građana obavlja putem mobilnih aplikacija.
Objašnjenje HUB-a da mobilno bankarstvo “zahtijeva kontinuirana i značajna ulaganja, česte tehničke nadogradnje” i da je znatno složenije od internetskog, korisnici Reddita su dočekali na nož. Mnogi, pozivajući se na mišljenja informatičkih stručnjaka, tvrde da je takav argument neutemeljen i da se radi samo o “drugačijem sučelju za pristup istim sustavima”.
Jedan od komentatora zaključuje kako takvi izgovori služe isključivo “odvraćanju građana od aktiviranja besplatnog paketa” te da banke smatraju kako “smo svi mi tolike ovce i budale da nam mogu lagat u facu”. Frustraciju potvrđuje i iskustvo jednog korisnika koji je unutar mobilne aplikacije svoje banke mogao aktivirati sve pakete osim, pogađate, onog besplatnog.
Iako je većina kritika usmjerena prema bankama, čiji su profiti u 2025. godini dosegnuli impresivnih 1,53 milijarde eura, dio korisnika odgovornost vidi i u zakonodavcu. Pojavile su se sumnje da je zakon namjerno napisan s “rupama” koje bankama omogućuju ovakvo ponašanje, čime se odgovornost prebacuje s Vlade na financijske institucije.
Procjenjuje se da bi primjena ovog zakona banke mogla stajati oko sto milijuna eura godišnjih prihoda od naknada, što je, prema mišljenju mnogih, pravi razlog opstrukcija. Rasprava se dotakla i same prirode kapitalizma, gdje je jedan korisnik usporedio poteze banaka s dizanjem cijena frizera ili prodavača na tržnici. Međutim, drugi su oštro odgovorili da “bezočno laganje” i obveza posjedovanja bankovnog računa čine ovu situaciju bitno drugačijom.
Na kraju, čini se da je zakonska mjera, koja je trebala biti socijalni korektiv i olakšanje za građane, u praksi postala izvor novih frustracija. Umjesto jednostavnog ostvarivanja svog prava, građani se osjećaju prevareno i podcijenjeno, prisiljeni gubiti vrijeme u redovima za uslugu koja bi im trebala biti dostupna jednako lako kao i one koje bankama donose daleko veći profit.
