Dok mnogi ovih dana uživaju u toplini doma i bogatstvu blagdanskog stola, dio naših sugrađana suočava se s drukčijom stvarnošću. Za njih je svakodnevna borba osigurati čak i osnovne namirnice i preživjeti dan. U tim trenucima, ruku pomoći pružaju banke hrane – često jedina nada za one na rubu siromaštva.
Koliko ih je u Hrvatskoj, kako funkcioniraju i kakva je njihova uloga u borbi protiv siromaštva, doznali smo u emisiji “Studio 4” na HRT-u.
Marina Pinjagić Telak, zamjenica izvršnog predsjednika Hrvatskog Crvenog križa rekla je kako su banke hrane veliki i organizirani sustavi koji služe za prikupljanje, skladištenje i doniranje hrane koja je zdravstveno ispravna.
pratite besplatno naše kanale
- Važne vijesti odmah na mobitel
- Ekskluzivni sadržaj
- Bez spama - samo bitno
- Najvažnije vijesti dana
- Interaktivne ankete
- Vijesti izravno u inbox
– U RH postoji 9 banaka hrane od kojih 8 vode društva Hrvatskog Crvenog križa, naglasila je.
Dodaje kako osim banaka hrane u lancu doniranja hrane u RH postoji 145 posrednika od kojih 68 njih čine društva Hrvatskog Crvenog križa.
Naglasila je kako su posrednici mostovi između donatora hrane i korisnika.
– Korisnici su uglavnom staračka domaćinstva, obitelji s više djece, samohrani roditelji, ali i svi ostali koji se nalaze u potrebi ili u riziku od siromaštva, rekla je.
Istaknula je kako se u RH gotovo 20 posto stanovništva nalazi u riziku od siromaštva.
Dodala je kako se u kutijama pomoći nalaze uobičajene namirnice kao što su ulje, šećer, sol, tjestenina, mesne konzerve, konzerve ribe, juhe u vrećici.
– Donatori banke hrane su proizvođači, veleprodaja, distributeri i ugostiteljski sektor. Postoji i platforma e-doniranje. Veliki trgovački lanci najveći su donatori, naglasila je.
Istaknula je kako država potiče doniranje hrane i sljedeći je cilj razvoja banaka hrane da se rasprostranjenost banaka hrane proširi.
– Radi se o hrani koja mora biti zdravstveno ispravna, upotrebljiva, ali često se radi o kratkom roku trajanja. Donira se hrana koja je u roku valjanosti, no postoji na nekim proizvodima i naznaka “najbolje upotrebljivo do” i ta se hrana može upotrijebiti i nakon isteka, rekla je.
Dodala je kako i sugrađani mogu pomoći bankama hrane tako da svoju donaciju predaju najbližem društvu Hrvatskog crvenog križa i kažu da je to za potrebite.
– Banka hrane važan je socijalni element RH i ne smije počivati samo na dobroj volji radnika i volontera. Sustav mora imati trajno financiranje i infrastrukturu, naglasila je Pinjagić Telak.
Rekla je kako je Hrvatski Crveni križ prisutan za svakog tko je u potrebi.
Istaknula je kako velik dio prihoda građani troše na hranu. Kako kaže, neki koji imaju manje prihode troše čak 40 posto na nju i nakon toga baci veliku količinu hrane.
– Socijalna i ekološka politika RH upozorava na to da se hrana treba bacati što manje. Svaka donacija, poziv da se hrana ne baca velika je stvar, rekla je.
Naglašava da ako ne možemo donirati, možemo volontirati koji sat. Podsjetila je na potrebu solidarnosti te da je svima bolje kada pomažu i bolje nam je, kako kaže, ako je svima bolje.
