Gradovi koji se mogu pohvaliti najboljom kvalitetom života u Hrvatskoj su Zagreb, Poreč i Biograd na Moru. Što se gospodarstva tiče, pobjedničku titulu odnijeli su Samobor, Rovinj i Hvar, a za obrazovanje i mlade vodeću poziciju izborili su Pazin, Poreč i Crikvenica. Najveći napredak u kvaliteti života ostvario je Sisak, a u povlačenju sredstava iz EU fondova najuspješnijim se pokazao Bjelovar. Broj jedan u očuvanju okoliša je Koprivnica dok je najpametnijim i ovog puta proglašen Dubrovnik. U novoj kategoriji „Najprivlačniji grad“ čelno mjesto zaslužila je Velika Gorica.
U kongresnoj dvorani šibenskih Amadria Park hotela sinoć je održana svečana dodjela nagrada “Najbolji grad 2025.” i “Najbolji EU projekt 2025.” u sklopu nacionalne konferencije „Dani regionalnoga razvoja i EU fondova 2025.”.
Dodjelu je, kao i u prethodnih sedam godina, organizirao portal Gradonačelnik.hr u suradnji s Jutarnjim listom i agencijom Ipsos, uz podršku Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Na događanju je, uz domaćine – gradonačelnika Šibenika Željka Burića i župana Šibensko-kninske županije Paška Rakića – sudjelovala i Vladina delegacija na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem, potpredsjednikom vlade i ministrom poljoprivrede Davidom Vlajčićem, ministricom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Natašom Mikuš-Žigman te ministricom zaštite okoliša i zelene tranzicije Marijom Vučković.
Premijer Andrej Plenković u svom je obraćanju istaknuo važnost regionalnog razvoja i korištenja europskih fondova, napominjući da te teme često nemaju dovoljno prostora u javnom diskursu. Govorio je o financijskim prilikama koje Hrvatskoj stoje na raspolaganju u novom proračunskom razdoblju Europske unije te se osvrnuo na strateški značaj europskih sredstava za daljnji razvoj zemlje.
– Europska komisija izašla je s dosad najvećim financijskim okvirom od dvije tisuće milijardi eura za sljedeće razdoblje. Valjda će nešto od ta dva trilijuna eura ostati i za malog hrvatskog čovjeka – rekao je premijer, istaknuvši važnost učinkovitog korištenja dostupnih sredstava.
Upozorio je da je Hrvatska i dalje neto korisnica europskih fondova te da se očekuje rast nacionalnih uplata u proračun EU-a, što dodatno naglašava potrebu za kvalitetnim planiranjem i provedbom projekata. Najavio je i izmjene Zakona o regionalnom razvoju i Zakona o otocima, s naglaskom na ravnomjerniji razvoj svih dijelova Hrvatske i smanjivanje regionalnih razlika.
U nastavku se sudionicima skupa obratila ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Mikuš Žigman, ocijenivši proteklu godinu vrlo uspješnom, s više od 170 pokrenutih poziva i ukupno četiri milijarde eura ugovorenih projekata. U video poruci povjerenica Europske komisije Dubravka Šuica najavila je da će novi europski financijski okvir još snažnije usmjeriti ulaganja na regionalni razvoj i međugraničnu suradnju.
Uz dodjelu priznanja za najbolje gradove, na skupu su proglašeni i najbolji županijski EU projekti te pobjednici natječaja „Od izvora do mora“, a kojeg organiziraju Jutarnji List, Coca-Cola, Konzum te Udruga gradova čije je predsjednik Željko Turk, ujedno i gradonačelnik Zaprešića. U svom je obraćanju istaknuo kontinuirani napredak lokalnih sredina u korištenju europskih sredstava:
– Nema općine, grada ili županije koja nije povukla novac iz EU fondova – rekao je, dodavši kako napredak koji je Hrvatska postigla u proteklom desetljeću nadmašuje očekivanja iz vremena prije ulaska u Europsku uniju.
Kategorije i pobjednici
Baš kao i prošle godine i ovog puta su tek četiri grada obranila lani stečenu titulu od kojih je jedan Poreč, ujedno jedini dvostruki pobjednik; peti put proglašen je najboljim srednjim gradom za život, a drugi put zaredom i vodećim u kategoriji „Obrazovanje, demografija, socijalne politike i mladi“. Napomenimo i da je ove godine Poreč konkurirao u još dvije kategorije – gospodarskoj i ekološkoj. Naslov najboljeg grada za poslovanje ponovno je uzeo Samobor kao veliki te Hvar koji je i ove godine na prvom mjestu među malim gradovima u gospodarskoj sferi. Dubrovnik se iznova, već četvrti put, može hvaliti epitetom najpametnijeg hrvatskog grada. Budući da je jedna od novina ovog izbora i dodjela priznanja za drugo i treće mjesto u svim kategorijama, Dubrovnik je osvojio, osim titule najpametnijeg grada, i treće mjesto po kvaliteti života u konkurenciji velikih gradova.
EU fondovi
U kategoriji „Šampion EU fondova“ ovogodišnji je pobjednik Bjelovar, koji je za najboljeg konkurirao i u kategorijama „Najveći napredak“ i „Eco city“. Drugo i treće mjesto osvojili su gradovi Đurđevac, prvi put natjecatelj te Osijek, četvrti put finalist ove kategorije. Uz njih su se za titulu borili još Orahovica i Split. Plaketu je gradonačelniku Bjelovara, Dariju Hrebaku, uručila ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman.
Gospodarstvo
Među malim gradovima najbolji je Hvar koji je, kako smo već istaknuli, obranio titulu, a ovo mu je već četvrta pobjeda, drugo mjesto pripalo je Novom Vinodolskom, treće Cresu. U kategoriji srednjih gradova slavio je Rovinj, upisavši prvu pobjedu i čak osmo finale u ovoj kategoriji dok su drugo i treće mjesto osvojili Sveta Nedelja i Opatija. U kategoriji velikih gradova trijumfirao je Samobor, kojem je ovo već peti naslov najboljeg, a slijede ga Pula i Šibenik. Pored nabrojanih, izazivači su još bili Bakar, Rab, Poreč, Umag, Varaždin i Dubrovnik. Plakete u ovoj kategoriji uručila je Zrinka Ujević, voditeljica predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, a u ime gradova Hvara, Rovinja i Samobora primili su ih gradonačelnici Šime Ravlić, Emil Nimčević i Petra Škrobot.
Obrazovanje i mladi
Među malim gradovima najbolji grad za obrazovanje i mlade je Crikvenica, kojoj je ovo ukupno šesto finale i druga pobjeda u ovoj kategoriji dok je drugo i treće mjesto pripalo Garešnici, odnosno, Drnišu, ujedno gradovima koji su ove godine prvi put dospjeli među finaliste našeg natjecanja. Među srednjim gradovima pobjedu je, ponovimo, odnio Poreč, ispred Labina i Kutine. U kategoriji velikih gradova najbolji je Pazin, pobjednik iste kategorije i 2019. godine te, možemo reći, njen stalni finalist, a na drugo i treće mjesto rasporedili su se Vukovar (nositelj titule 2022. i 2023.) i Čakovec (pobjednik iz 2018. i osmi put finalist). U konkurenciji su se još našli Vrlika, Cres, Rovinj, Vinkovci, Šibenik i Rijeka. Pobjedničke plakete prihvatili su Martina Tomašić-Smoljan, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti i lokalnu samoupravu Grada Crikvenice, gradonačelnik Poreča Loris Peršurić i gradonačelnica Pazina, Suzana Jašić, a uručio ih je direktor Gradonačelnik.hr-a, Ivan Todorić.
Kvaliteta života
U kategoriji kvalitete života među malim gradovima najbolji je Biograd na Moru, drugo mjesto pripalo je Bakru, lanjskom pobjedniku, a treće Ninu. Biogradu je ovo već četvrto finale unutar ove najprestižnije kategorije, kako je volimo nazivati s obzirom da u velikoj mjeri objedinjuje sve ostale. U skupini srednjih gradova pobjedu je, kako smo već napomenuli, osigurao Poreč, ispred Solina i Zaprešića, a među velikim gradovima epitetom najboljeg ovjenčao se Zagreb (prvi put to mu je uspjelo 2019. godine), dok su drugo i treće mjesto izborili Varaždin, koji je slavio prošle i Dubrovnik, pobjednik pretprošle godine. Pored navedenih gradova u finale su se još plasirali Hvar, Krk, Rovinj, Sveta Nedelja, Čakovec i Samobor. Plakete je predstavnicima pobjedničkih gradova, Ivani Stamičar, potpredsjednici Gradskog Vijeća Biograda na Moru, gradonačelniku Poreča Lorisu Peršuriću i gradonačelniku Zagreba, Tomislavu Tomaševiću uručio potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
Najveći napredak
Pobjednički naslov grada s najvećim napretkom u kvaliteti života ove je godine pripao Sisku (koji se među pet najboljih unutar ove kategorije našao i 2021.), dok su drugo i treće mjesto zaslužili Vodnjan i Hrvatska Kostajnica, oba prvi put finalisti ovog izbora. U ovoj kategoriji, koja je jedinstvena i ne dijeli se na male, srednje i velike gradove, snage su još odmjerili i Bjelovar, koji se na ovogodišnjem natjecanju plasirao u finale ukupno triju kategorija te Imotski, također prvi put finalist našeg natjecanja. Plaketu gradonačelniku Siska, Domagoju Orliću, uručio je predsjednik Udruge gradova Željko Turk.
Eco City
Kao i u kategoriji najvećeg napretka, bira se samo jedan „najzeleniji“ grad, a priznanje je namijenjeno sredinama s najvećim dostignućima u zaštiti okoliša, energetskoj učinkovitosti i zelenoj tranziciji. Najbolji Eco City za 2025. godinu je Koprivnica, koja preuzima naslov od prošlogodišnjeg pobjednika Osijeka. Koprivnica je u Eco City kategoriji pobjeđivala i ranije, 2019. te 2023., a ove godine sučelila se s Bjelovarom, Krkom, Porečom i Varaždinom. Gradonačelniku Mišelu Jakšiću plaketu je dodijelila Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Smart City
Dubrovnik je dakle ponovno, po četvrti put, osvojio naslov najpametnijeg hrvatskog grada što je priznanje koje se dodjeljuje gradovima s najboljom primjenom pametnih rješenja u komunalnim uslugama. U ovoj kategoriji koja je, kao i prethodne dvije, jedinstvena i ne dijeli se na male, srednje i velike gradove, konkurirali su još Rijeka, Sveta Nedelja,Varaždin i Zadar. Gradonačelniku Dubrovnika, Mati Frankoviću, priznanje je uručio Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Iznenađenje večeri: Nova kategorija – „Najprivlačniji grad“
U osmom izdanju našeg velikog izbora za Najbolji grad odlučili smo se za novi iskorak i kategoriju u kojoj vrednujemo i prepoznajemo rezultate koje gradovi postižu u najvažnijoj utakmici koju svi igraju protiv istog protivnika – negativnih demografskih trendova. Cilj svakog grada i gradske uprave je isti – zadržati svoje građane, posebno mlade, i privući što više novih stanovnika. Odgovor na pitanje tko je u tome uspio daju podaci Državnog zavoda za statistiku o migracijama. Titula ‘Najprivlačniji grad’ pripada onom gradu koji je u protekloj godini imao najbolji migracijski saldo – razliku između broja doseljenih i odseljenih stanovnika. S obzirom na to da gotovo 80 posto novodoseljenih stanovnika u Hrvatsku, pa tako i u gradove, čine strani radnici, u ovoj kategoriji dodatni fokus stavljamo na domaće migracije. Uz ukupni migracijski saldo, kao drugi važan parametar u izboru promatramo saldo domaćih migracija – razliku između broja doseljenih i odseljenih stanovnika unutar Hrvatske. Po oba parametra ove godine Najprivlačniji grad u Hrvatskoj je Velika Gorica – ima najbolji ukupni migracijski saldo (+1.320, što predstavlja 2,1% ukupnog stanovništva), kao i saldo domaćih migracija (+617, što predstavlja 1,0% ukupnog stanovništva).
