Na Sveučilištu u Zadru danas je s radom započeo znanstveni skup „1100 godina od spomena Tomislava kao kralja i kontinuitet hrvatske državnosti“, koji se u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Hrvatskim državnim arhivom i Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika organizira u povodu 1100 godina od spomena Tomislava (925.), prvog hrvatskog kralja, čije je priznanje od pape Ivana X. učvrstilo Hrvatsku u europskom kontekstu zapadne kršćanske civilizacije.
Papa Ivan X. je 925. godine sazvao Prvi splitski sabor, koji se smatra ključnim za hrvatsku samostalnost i međunarodno priznanje. O značaju tog događaja i kontinuitetu hrvatske državnosti tijekom 11 stoljeća dvadesetak izlagača izlagat će kroz tri dana u Zadru, Ninu i Biogradu na Moru, a svečanost otvaranja održana je jutros u sveučilišnoj kapeli sv. Dimitrija.
Sudionike su pozdravili predsjednik Organizacijskog odbora, prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić, zahvalivši svim izlagačima i institucijama koje su dale podršku skupu, i rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, koji na njemu sudjeluje i kao izlagač.
– Obilježavamo 1100 godina od spomena hrvatskog vladara Tomislava kao kralja u pismu pape Ivana X. To je papa koji je prije pontifikata bio ravenski nadbiskup i jako dobro je poznavao zbivanja na istočnoj obali Jadrana. Nije slučajno oslovio Tomislava kao kralja, niti je to greška njegovog ureda. Ne bismo iz te činjenice trebali oblikovati neutemeljene mitove, ali s druge strane niti obezvrjeđivati tu činjenicu. Ovo je prigoda da napravimo povijesnu retrospektivu hrvatske državnosti i hrvatskog identiteta s historiografskoga, arheološkog, geografskog, pravnog, književnog i jezikoslovnog motrišta. Iako smo brojem mali i površinom gotovo neznatni na karti svijeta, dragocjeni smo sugraditelji Europe, bogatoga mozaika koji odražava mnogostruke kulturne, političke i ekonomske kontakte i prožimanja, ali i protagonisti europskog sustava vrijednosti utemeljenih na klasičnim grčkim i rimskim korijenima i snažno protkani kršćanstvom. Istodobno smo ponosni nositelji nacionalnih i drugih posebnosti pri čemu isticanje našega naroda ne smije umanjiti značaj drugih koji nas okružuju, rekao je rektor Faričić.
Gradonačelnik Zadra Šime Erlić istaknuo je kako je ovaj skup, kao i izložba koja se danas otvara u Klovićevim dvorima, podsjetnik na hrvatsku državnost i kulturnu baštinu od prvih narodnih vladara sve do moderne hrvatske države.
– Vjerujem kako će upravo ovaj skup rezultirati novim spoznajama o formiranju i kontinuitetu hrvatske državnosti, a sve nas potaknuti na još gorljivije njegovanje našeg hrvatskog identiteta i kulture za generacije koje dolaze, rekao je Erlić.
Župan Josip Bilaver poručuio je kako je ovo prigoda za dublje promišljanje o kontinuitetu hrvatske državnosti – od ranosrednjovjekovne kneževine i kraljevstva, preko personalne unije i borbi za autonomiju, sve do stvaranja suvremene hrvatske države u 20. stoljeću.
– Kralj Tomislav u duhu našega naroda simbol je političke svijesti, crkvene povezanosti s tadašnjom Europom i vojne snage. Povjesničari će govoriti tijekom ovih dana o svemu onome što je naša domovina prošla od 925. godine do danas. Bez sumnje će nam pokazati kroz svoja izlaganja da hrvatska državnost kroz povijest nije bila linearna ni neprekinuta u institucionalnom smislu, no nije sporno kako su kontinuitet političkog identiteta, jezične i kulturne posebnosti, pravna i upravna tradicija kroz stoljeća vrlo jasni te da je težnja za suverenitetom, slobodom i samostalnošću bila konstanta, rekao je Bilaver.
Pozdravne riječi uputili su i zadarski nadbiskup mons. Milan Zgrablić, savjetnica predsjednika RH Zorana Milanovića za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković te akademik Stjepan Ćosić, koji je plenarnim predavanjem „Hrvatska kruna i regnum kao temelji političkog identiteta“ otvorio radni dio skupa.
