Aksijalni elektromotor, funkcionalni prototip i europska prijava patenta iz garaže u Otoku?
Ako ste na trenutak pomislili da je u pitanju šala ili dječja igra, možete biti sigurni da nije.
U Dalmaciji, u malom mjestu – Otoku postoji deep tech firma koja je razvila aksijalni elektromotor, izradila funkcionalni prototip, izum dovela do TRL 6 faze te od europskog patentnog ureda dobila potvrdu da imaju “neobjavljenu, europsku prijavu patenta koja je po mišljenju europskog patentnog ureda nova, inventivna i može dobiti patent” čija se javna objava očekuje po protokolu u srpnju 2026. godine.
Momci u Otoku djeluju iz firme Axialis koja je nastala 2023. godine kada su Marko, Mislav, Marin, Stipe i Stjepan, Jure i Šimun razvili inovativni aksijalni elektromotor.

Ovakav elektromotor predstavlja visokoučinkovito, kompaktno i tehnološki napredno rješenje koje rješava dvije ključne slabosti postojećih aksijalnih motora – nedostatno hlađenje i ograničenja u integraciji zbog geometrije.
Omogućuje veće performanse, pouzdaniji rad i kompaktnu ugradnju, a uza sve to za istu snagu potrebno mu je znatno manje materijala poput magnetita i bakra, čime otvara vrata širokoj primjeni u autoindustriji, e-mobilnosti i energetski zahtjevnim sustavima.

Što bi to pojednostavnjeno značilo?
Značajno veća snaga u odnosu na klasične motore iste mase, ali i značajno manji volumen zahvaljujući kompaktnom dizajnu i aktivnom hlađenju.
Inovativna topologija omogućuje rad pri višim opterećenjima bez pregrijavanja, te skalabilnost prema snazi i primjeni, od malih strojeva do teške industrije.

Svjetski odjek?
Iz garaže (doslovno garaže obiteljske kuće) u Otoku razvijen je revolucionarni proizvod koji trenutačno prolazi testnu fazu (TRL 6) priznat kao inovativan na razini Europe, a na tom izumu su radili momci u dvadesetim godinama – inženjeri splitskog sveučilišta: FESB-a i mladi znanstvenik s PMF-a.
Aksijalni elektromotor nastao je zbog želje jednog od osnivača Axialisa i doktoranda na splitskom FESB-u Marka Đule da oko svoje ideje, znanja i ambicije okupi vrsni tim koji je u inat mikrolokaciji iz koje djeluje razvio proizvod s tendencijom svjetskog odjeka. Uz nezamjenjivu pomoć poslijedoktoranda Mislava Cvitkovića s PMF-a koji je od početka pomagao u fundamentalnim fizičkim nedoumicama, prijavili su inovativan projekt koji je jedan od rijetkih u Hrvatskoj dobio sredstva za realizaciju.
Zamislite tu priču globalno- elektromotor koji se može ugraditi u sva električna vozila jer je bolji od postojećih rješenja, a nastao je u garaži u Otoku (dalmatinskom) u Lijepoj Našoj. Kakva će to biti reklama za hrvatski obrazovni sustav!
Razgovarali smo s jednim od osnivača Axialisa, doktorandom splitskog FESB-a Markom Đulom, kako bi nam pobliže objasnio kako je uopće došlo do ovog izuma.

Marko, za vrijeme studija pokazao si afinitet prema disruptivnim rješenjima. Što to konkretno znači na tvom primjeru?
Na 4. i 5. godini fakulteta sam u okviru studentskog projekta aplicirao i dobio sredstva za razvoj vjetrenjače, a na 4. godini u sklopu kolegija o vjetrenjačama odlučio sam i izraditi malu kućnu vjetrenjaču. Tada je ideja da karijeru gradim u smjeru inženjerskog istraživanja i razvoja dobila prve obrise. Shvatio sam da ako želim ostati u Hrvatskoj i baviti se inovacijama moram djelovati iz vlastite firme. Tako sam krenuo.

Inovacije su uvijek nekako vizionarske, je li ti bilo teško okupiti team oko svoje ideje?
Ne, ekipa koja je već sa mnom razvijala vjetrenjaču prigrlila je ideju da se fokusiramo na jedan dio i dovedemo ga do perfekcije. Kod vjetrenjača se koristi aksijalni generator za proizvodnju struje, kada smo uočili prednosti ove vrste električnog stroja odlučili smo pivotirati na dizajniranje i izradu aksijalnog elektromotora za električne automobile.
Što vam je najveći izazov?
Najveći izazov nam predstavlja testiranje proizvoda, ne zato što nešto nedostaje proizvodu nego zbog ograničenosti načina na koji testiramo, preciznije inovativnu tehnologiju testiramo tehnološki zastarjelim metodama – zato što nemamo kapacitet (financijski i tehnološki) za bolje od dostupnog, ali imam sjajne priče iz prakse npr. kako viličarem testirati magnetske sile i slično.

Spomenuli ste financije, koliko košta inovacija?
U našem, tehnološko-inovacijskom svijetu, sve je jako skupo, od testiranja, komponenti, programa, u konačnici znanja, ali mi smo u samom startu zahvaljujući dr. rer. nat. Mislavu Cvitkoviću, poslijedoktorandu sa splitskog PMF- a, prijavom na natječaj: “Startup/Spin off poduzeća mladih istraživača”, osigurali sredstva koju su nam bila potrebna za početni razvoj proizvoda.
Može li se uspjeti u Hrvatskoj?
Kada se razvoj proizvoda, kojeg smo od ideje jako brzo doveli u fazu TRL 6, događa u maloj zemlji kao što je Hrvatska, izgledi za uspjehom Vam nisu naklonjeni, no upravo narativ “mi to možemo” uz entuzijazam, glad za znanjem, kreativnu inovativnost ovom je timu, koji vjeru temelji na znanosti, bio vjetar u leđa.

Što je iduće, osim javne objave patenta?
Tehnološko istraživanje i razvoj ima tendenciju otvoriti novi prostor osim za poboljšanje postojećih rješenja novim komponentama, tako i za kreiranje novih rješenja novim komponentama. Točno nam se to i dogodilo. Testirajući naš proizvod došli smo do toga da smo ponovno u postupku prijave još jednog patenta europskom patentom uredu. U narednom periodu smatramo da je ključno ostvariti strateško partnerstvo s nekim jačim dionikom iz industrije. Ukratko- intencija je izaći iz “garaže”.
Axialis, kao hrvatski deep tech start up ima realnu mogućnost promijeniti budućnost autoindustrije, aksijalnih elektromotora i njihove primjene. Bit će uzbudljivo gledati ih kako razvijaju inovaciju i što će sve izaći iz njihove garaže u budućnosti, a otvara se i pitanje može li ovaj start up postati unicorn?