Mirovinski sustav prenapregnut, u Zadru skoro dva radnika na jednog umirovljenika

Hrvatska je krajem travnja imala 1.742,312 radnika i 1.230,134 korisnika mirovina. Tako na svakog umirovljenika dolazi svega 1,42 radnika pa je jasno da je mirovinski sustav prenapregnut, jer nema dovoljno uplata od doprinosa kako bi se namirila isplata mirovina. Zato mora intervenirati država posezanjem u proračun. Ipak, neki gradovi imaju puno bolji omjer radnika i umirovljenika.

Najbolji omjer radnika i umirovljenika ima Varaždin sa skoro tri zaposlena na svakog stanovnika u mirovini, točnije 2,78. Grad Zagreb ima omjer 2,56. Slijedi još jedan grad na sjeveru Hrvatske, Čakovec s omjerom od 2,53, a potom Dubrovnik s 2,39. U sedam gradova s više od dva radnika na jednog umirovljenika su i Vinkovci s 2,08, Slavonski Brod s 2,02, a jednako toliko ima i Koprivnica.

Najlošiji su Sisak i Velika Gorica s omjerom od svega 1,32, što je ispod nacionalnog omjera od 1,42. Vukovar je na 1,44, Šibenik ima 1,50, a Karlovac 1,51 radnika na jednog umirovljenika. Pet je to gradova s najmanjim omjerom radnog i umirovljenog stanovništva. Ostali gradovi su u ‘zlatnoj sredini’ gdje se omjer kreće između 1,6 do 1,9.

Zadar i Pula, primjerice, su skoro dva radnika na svakog umirovljenika. Valja napomenuti da statističke informacije Zavoda za mirovinsko osiguranje prikazuju omjer za samo 21 grad, odnosno županijski centar. Oni obuhvaćaju tek oko 504.000 zaposlenih.

Kada gledamo po županijama, omjer radnog i umirovljenog stanovništva još je lošiji. Najlošija županija je Sisačko-moslavačka s omjerom od svega 1,07. Ispod nacionalnog omjera od 1,42  je čak 13 županija. Nakon Sisačko-moslavačke je Požeško-slavonska s 1,14, Karlovačka s 1,18,  dok 1,20 imaju Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija.

Županije s najvećim omjerom radnika i umirovljenika po županijama su Istarska s 1,85, Međimurska s 1,75 i Dubrovačko-neretvanska s 1,74. Varaždinska ima 1,68, dok se ostale županije kreću između 1,2 i 1,5 omjera. On je po županijama, logično, manji, zbog ruralnih krajeva s pretežno starijim i radno neaktivnim stanovništvom, donosi portal Mirovina.hr.