U protekle tri godine značajno se pogoršao udjel stanovnika koje žive u riziku od siromaštva u Hrvatskoj.
Prema novim podacima Državnog zavoda za statistiku, 21,7 posto osoba u Hrvatskoj lani je bilo u riziku od siromaštva, a tijekom 2021. godine bilo ih je 20,9 posto. Najteže su pogođene regije Panonske i Jadranske Hrvatske, piše Danica.hr.
To je postotak osoba koje imaju raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva koji je za jednočlano kućanstvo lani iznosio u prosjeku 617 eura mjesečno, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece ukupno oko 1300 eura.
Prije tri godine prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo iznosio je 403 eura, a za četveročlano s dvoje djece 847 eura. Danas je taj prag, dakle, 53 posto veći! Inflacija je očito učinila svoje te dodatno osiromašila kućanstava.
Najdramatičniji rast
Situacija je lani bila najgora u Panonskoj Hrvatskoj koja obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Karlovačku i Sisačko-moslavačku županiju. Tu je čak 31,3 posto ljudi bilo u riziku od siromaštva.
Tijekom 2021. godine u Panonskoj Hrvatskoj je bilo 28,6 posto osoba u riziku od siromaštva. Danas ih je gotovo deset posto više nego prije tri godine.
Za Jadransku Hrvatsku taj je udjel prošle godine iznosio 22,9 posto, a tijekom 2021. godine manje od 20 posto. Upravo na obali dogodio se najdramatičniji rast jer je danas čak 15 posto stanovnika više u riziku od siromaštva.
Za Grad Zagreb udjel osoba koje žive u riziku od siromaštva lani je iznosio 11,1 posto, a prije tri godine 13,3 posto. Za Sjevernu Hrvatsku lani je bio 18,3 posto, a tijekom 2021. godine 19,8 posto. Zagreb i njegova šira regija, dakle, s inflacijom se nose mnogo bolje nego ostatak Hrvatske.
Karta siromaštva
Prema analizi Svjetske banke koja je uz pomoć hrvatskih institucija 2016. godine objavila publikaciju, tzv. “Kartu siromaštva u Hrvatskoj”, može se uočiti grupiranost rizika od siromaštva po pojedinim manjim teritorijalnim područjima.
Pritom su neke općine i gradovi prilično odskakali u toj analizi. Tako je Općina Čabar sa stopom rizika od siromaštva od samo 4,70 posto bila najbolja u Hrvatskoj. Negdje u tom su se rangu smjestili i Šenkovec sa 6,80, Medulin sa 6,20 posto, Buzet (6,90) i Dubrovnik (7,80 posto).
S obzirom na statističku metodologiju koja se koristila te moguću standardnu pogrešku, za Općinu Čabar se, primjerice, navodi kako je udjel siromašnih na području općine zapravo 0,0 posto. Dakle, siromašnih u toj općini u kojoj je tada živjelo oko 3700 ljudi, de facto, nema.
S druge strane, najsiromašnije općine prema toj analizi bile su Voćin sa stopom siromaštva od čak 74 posto, Civljane (64 posto), Okučani (63,10), Jagodnjak (62,20), Viljevo (61,10), Donji Kukuruzari (61), Levanjska Varoš (60,50) i Gunja (60,30 posto).
Pešćenica i Dubrava
Kakva je situacija na našem sjeveru? Ista “Karta siromaštva” otkriva i kako je stopa u Đurđevcu iznosila 24 posto, Čakovcu 17,20 posto, Koprivnici 14,70 posto, Križevcima 15,10 posto, a Varaždinu 10,20 posto.
Kad je riječ o Zagrebu, najgore su bile Pešćenica-Žitnjak te Gornja i Donja Dubrava sa stopom osoba u riziku od siromaštva od otprilike 16 posto. Najmanje siromašnih bilo je u kvartovima Podsljeme (4,90 posto), Gornji Grad – Medveščak (5,50), Novi Zagreb – Istok (6,60) i Donji Grad (6,90 posto).
Procijenjene stope siromaštva u 2011. godini za tadašnja tri statistička područja u RH bile su 10,3 posto za Sjeverozapadnu Hrvatsku, 28,1 posto za Središnju i istočnu Hrvatsku te 12,6 posto za Jadransku regiju. Prema pragu rizika od siromaštva, udio siromašnih u Hrvatskoj te je godine procijenjen na 16,3 posto.
Danas ta stopa, kako napomenusmo na početku teksta, iznosi gotovo 22 posto. Moguće da metodologija izračuna tada i danas nije ista te da je brojke teško uspoređivati, ali trend je svakako porazan. Zato i ne čudi da većina Hrvata već desetljećima smatra kako nam “zemlja ide u pogrešnom smjeru”.