Aspartam, naširoko korišteni umjetni zaslađivač, može povećati rizik od srčanih bolesti putem nedavno identificiranog kemijskog mehanizma koji utječe na arterijske ovojnice.
Tim znanstvenika iz Švedske, Kine i SAD-a proveo je studiju na miševima, izlažući ih dozama aspartama ekvivalentnim tri limenke dijetalnih gaziranih pića dnevno tijekom 12 tjedana.
Inzulin i oštećenje arterija
Nekim miševima nedostajao je ključni gen povezan s metabolizmom, što ih je činilo osjetljivijima na učinke inzulina. U usporedbi s normalnim miševima, oni koji su konzumirali aspartam pokazali su povišene razine inzulina, povećanu upalu arterija i veće nakupljanje masnih naslaga, odnosno čimbenike koji povećavaju vjerojatnost srčanog i moždanog udara.
Važno je napomenuti da ovi rezultati još nisu viđeni kod ljudi. Rezultati naglašavaju važnost daljnjih istraživanja kako bi se utvrdilo doprinose li ovi dodaci našoj hrani i njihov učinak na razinu inzulina povećanom riziku od kardiovaskularnih događaja, kaže James Leiper iz British Heart Foundationa, koji nije bio uključen u studiju.
Identificiran ključni molekularni mehanizam
Znanstvenici su otkrili da povećanje inzulina aktivira signalnu molekulu nazvanu CX3CL1. Blokiranje njezina receptora spriječilo je nakupljanje plaka, što ukazuje na njezinu ulogu u oštećenju kardiovaskularnog sustava.
Budući da je protok krvi kroz arteriju snažan i robustan, većina kemikalija bi se brzo isprala dok srce pumpa. Iznenađujuće, ne i CX3CL1. Ostaje zalijepljen za površinu unutarnje obloge krvnih žila.
Tamo se ponaša kao mamac, hvatajući imunološke stanice dok prolaze, objašnjava Yihai Cao sa švedskog Instituta Karolinska.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Cell Metabolism.
Potrebna daljnja istraživanja
Umjetni zaslađivači, koji se često reklamiraju kao zdravije zamjene za šećer, povezuju se s rakom, tjeskobom i kognitivnim problemima. Međutim, kemičar Oliver Jones s australskog Sveučilišta RMIT ipak poziva na oprez.
Ako je aspartam uzrokovao neki porast kardiovaskularnog rizika (što navedena studija ne dokazuje), onda bi taj rizik vjerojatno bio vrlo mali u usporedbi sa stvarima kao što su dijete s visokim udjelom masti/šećera i nedostatak tjelovježbe, kaže on.
Studija, s druge strane, naglašava stalnu potrebu za daljnjim istraživanjem umjetnih zaslađivača i njihovih dugoročnih učinaka na zdravlje, prenosi Zimo.
