Završeni su radovi prve faze sanacije Ćulina kule u Budaku koju provodi Općina Stankovci. Arheološko nalazište Ćulina kule nalazi se na brdu Ćulina nadmorske visine 239 m, a stavljeno je pod preventivnu zaštitu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske 2021. godine na zahtjev Općine Stankovci.
Za izradu projektno tehničke dokumentacije izdvojeno je 30.875,00 EUR, dok je prva faza građevinske sanacije iznosila 34.956,25 EUR. Općina je za obje faze osigurala sufinanciranje Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske putem javnog poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi, preko Programa zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara.
Ukupni udio financiranja Općine Stankovci za izradu dokumentacije, prve faze sanacije i stručnog nadzora iznosi 26.864,67 EUR. Za završetak kompletne obnove potrebno je još oko 210.000,00 EUR, a Općina Stankovci će i dalje pokušati osigurati sredstva putem Javnih poziva ministarstava Republike Hrvatske.
– Ovo što smo našli našim istraživanjem u roku mjesec dana bilo je očekivano. Ovu kuglu koju smo pronašli služila je za topove. Sama kula strateški je značajna i služila je kao izvidnica ,ali nije bila objekt za stanovanje. Možemo vidjeti da je kula imala i gospodarske dimenzije, to nam potvrđuju četiri pronađena silosa. Ovdje bilo središte zajednice koja je ispod kule živjela i radila niže u polju, kazao je arheolog Robert Kordić.
Pravo ime je Kaštel Budak, pretpostavlja se da je građena u zadnjem kvartalu 13 st. od strane hrvatskog stanovništva, ne postoji pisani trag kako se mjesto zvalo tada, ali postoje tragovi iz 9 st. iz kojeg je vidljivo da je sv. Kata izgrađena na temelju stare crkve koja je bila posvecena sv. Petru, a naselje se zvalo Hrtkovci. Ako znamo da je današnje stanovništvo i prezimena u Buduku posljedica naseljavanja krajem 16 st. Zbog pomora stanovništva od neke zarazne bolesti, onda smo sigurni da je nisu gradili naši stariji. Ono što je neupitno je da je kaštel (jedan u nizu), da su ga gradili velikaši po imenu Budačic, isti su večinu svojih posjeda ostavili crkvi, a “Ćulinu” prodali Mlečanima 1502.g. o čemu postoje dokumenti u povjesnoj građi Zadarske nadbiskupije.
