Sve češće Državno hidrometeorološki zavod (DHMZ) pali meteoalarme, promjene vremena naglije su, a olujna nevremena intenzivnija ali i puno više lokalizirana.
U protekla tri tjedna DHMZ je u nekoliko navrata “palio” meteoalarm. Upozorenje se nije uvijek odnosilo na cijelu Hrvatsku, ali tamo gdje je bilo na snazi, pogrošanje vremena bilo je intenzivno i obično bi donosilo tuču.
Primjerice, 21. svibnja cijela je Hrvatska bila pod žutim ili narančastim meteoalarmom zbog grmljavinskog nevremena. Vjetar je čupao stabla, sručila se i tuča. Potkraj prošloga tjedna opet, a početkom ovoga tjedna nevrijeme je protunjalo Hrvatskom pri čemu su najviše stradali dijelovi Slavonije oko Županje, Vinkovaca i Iloka te Podravine gdje je Rasinja bila potopljena, kao i Koprivnički Bregi te još neka mjesta. Jedna žena je smrtno stradala.
“Mijenja se struktura olujnog nevremena”
Takvo (ne)vrijeme tipično je za ovo doba godine, kaže nam atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i vodeći domaći stručnjak za klimu. U lipnju su, kaže, inače najizraženije tuče i grmljavinska nevremena, ali dodaje da u svemu tome nešto ipak više nije tipično.
“Vrijeme brzo ide iz jednog stanja u drugo. Te promjene su vrlo brze i nagle, a ranije ih nismo imali tako često. Događa se i da nevrijeme snažno pogodi jedno mjesto, a obližnje zaobiđe. Izgleda da se fina struktura olujnog nevremena mijenja. Oštrije su granice između područja pogođenih tučom i poplavama”, ističe Grisogono.
“Olujni oblaci sada se kreću 50 posto brže”
Osim toga, dodaje, ti se sustavi puno brže gibaju nego ranije.
“Ono nevrijeme lani u srpnju, superćelijska oluja, kao i ovo koje je bilo ovih dana – to su bile brzine kakve nismo imali prije 20 ili 30 godina. Prije 30 godina prosječna brzina kretanja olujnih oblaka bila je od 25 do 30 kilometara na sat, a sada se gibaju 50 posto brže. Pojavi se odjednom brzi ogranak mlazne struje koji odozgo “pumpa” te olujne oblake da idu brže. S druge strane, ti oblaci traže izvore vlage pa se sve to događa brže. Mi još ne znamo prave razloge toga. Intenzivno se istražuje, ali zasad nema znanstvenog objašnjenja zašto je tako”, napominje Grisogono.
On ima svoju hipotezu o tome, naglašavajući da je to samo nagađanje.
“Mislim da suptilnu ulogu u tome igra betoniranje i asfaltiranje površina. Takvih površina imamo puno više nego prije. One se više zagrijavaju i općenito pridonose zagrijavanju i razvoju olujnih nevremena”, rekao je.
El Niño prestaje do kraja ljeta?
Grisogono kaže da El Niño polako popušta, ali da je nezahvalno prognozirati hoće li ovo ljeto biti kišnije i vlažnije od nekoliko prethodnih.
“Točno je da El Niño popušta i recimo da je vjerojatnost oko 80 posto da će prestati krajem ljeta. Potom bi onda kratko vrijeme mogli biti u neutralnoj fazi, a potom bi ušli u fazu La Niñe. Dakle, suprotnu fazu od El Niña i takozvani normalni mod cjelokupnog ENSO-a”, objašnjava.
ENSO (El Niño Southern Oscillation) klimatski je obrazac koji se ponavlja i uključuje promjene u temperaturi voda u središnjem i istočnom tropskom dijelu Tihog oceana, a može imati snažan utjecaj na vrijeme u cijelome svijetu.
Grisogono ipak napominje da je preuranjeno govoriti o vlažnom i kišovitom ljetu na osnovu vremenskih prilika s kraja travnja i tijekom svibnja.
“Svako ljeto ima svoj uzorak. Kada ne bi bilo tako, bilo bi lako biti meteorolog ili klimatolog”, kazao je za N1.
