Bolovanje, odnosno privremenu nesposobnost za rad, kontrolira HZZO. Ako kontrola pokaže da je osiguranik zloupotrijebio bolovanje, on može ostati bez naknade. A kako vam se to ne bi dogodilo, obavezno se informirajte o tome što tijekom bolovanja smijete, a što ne smijete raditi.
Početak i dužinu trajanja bolovanja utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, ovisno o vrsti bolesti koja utječe na privremenu nesposobnost osiguranika za rad u skladu s njegovim zdravstvenim stanjem i medicinskom indikacijom.
Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja osiguranik ima sve dok izabrani doktor medicine ne utvrdi da je sposoban za rad ili dok mu nalazom i mišljenjem tijela vještačenja zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, ne utvrdi smanjenu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti.
Osiguranik nema pravo na naknadu plaće ako:
- je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad
- ne izvijesti izabranog doktora o nastanku privremene nesposobnosti za rad u roku od tri dana od dana početka bolesti, odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio
- namjerno sprječava ozdravljenje odnosno osposobljavanje za rad
- za vrijeme bolovanja radi poslove osnovom kojih je obvezno zdravstveno osiguran, obavlja ugovorene poslove temeljem ugovora o djelu te bilo koje druge poslove (npr. poljoprivredni radovi i sl.)
- se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled izabranog doktora odnosno doktora kontrolora HZZO-a ili tijela HZZO-a ovlaštenog za nadzor i kontrolu bolovanja
- izabrani doktor, ovlaštena osoba ili tijelo HZZO-a za nadzor i kontrolu bolovanja utvrde da se ne pridržava uputa za liječenje odnosno bez suglasnosti izabranog doktora otputuje iz mjesta prebivališta odnosno boravišta ili zlorabi bolovanje na neki drugi način
- mu je odlukom nadležnog tijela suda oduzeta sloboda
- ako mu je za vrijeme dok je udaljen s rada ili otkaznog roka za vrijeme kojeg nema obvezu rada utvrđena privremena nesposobnost.
U navedenim slučajevima osiguranik nema pravo na naknadu plaće od dana nastanka tih slučajeva do dana njihova prestanka odnosno prestanka posljedica njima uzrokovanih.
“Što konkretno osigurana osoba smije raditi za vrijeme svoje privremene nesposobnosti za rad svakako ovisi o njezinoj bolesti, tj. o dijagnozi i kliničkom stanju osobe koja koristi bolovanje, u što je upućuje njezin izabrani doktor koji je informira o pravima kao i preporukama vezanim za zdravlje i uspostavljenje funkcionalnosti određenih sustava vezanih uz korištenje privremene nesposobnosti za rad”, objasnili su iz HZZO-a.
Dakle, što oboljeli smije, a što ne smije raditi na bolovanju ovisi o tome na koji će način izabrani liječnik procijeniti zdravstveno stanje pacijenta. No, nije dozvoljeno putovanje iz mjesta prebivališta ili boravišta bez suglasnosti liječnika. Također, osim svog posla, oboljeloj osobi na bolovanju zabranjeno je obavljati i poljoprivredne radove, kao i sve druge poslove koji bi ga izlagali naporima koji mogu ugroziti njegovo zdravlje.
Tko kontrolira bolovanje?
Kontrolori HZZO-a provjeravaju bolovanje, odnosno preispituju opravdanost te utvrđuju prestanak medicinskih indikacija za daljnje korištenje privremene nesposobnosti za rad po određenoj dijagnozi bolesti.
Kako ističu iz HZZO-a, prema odredbama Pravilnika kontrolom se utvrđuje: je li postojala medicinska indikacija za korištenje privremene nesposobnosti; postoji li medicinska indikacija za daljnje korištenje privremene nesposobnosti osiguranika u odnosu na dan provedene kontrole privremene nesposobnosti; jesu li ispunjeni uvjeti za prestanak korištenja privremene nesposobnosti osiguranika; je li ispravno utvrđena promjena šifre dijagnoze bolesti za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti osiguranika.
Kontrole bolovanja, kažu iz HZZO-a, provode se kontinuirano, a zbog nepoštivanja ugovornih obaveza HZZO može ugovornim partnerima izreći različite mjere: opomene, opomene s naplatom štete, opomene s novčanom kaznom, opomene s novčanom kaznom i naplatom štete, opomena pred raskid ugovora, a može biti pokrenut i postupak za raskid ugovora, piše Dnevnik.
