Iako je sezona na izmaku, podaci sustava eVisitor otkrivaju da je Hrvatska i ove godine privukla impresivan broj gostiju. Od siječnja do kolovoza ostvareno je više od 17 milijuna dolazaka i gotovo 90 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 1,8 posto u dolascima i 0,5 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Najvjerniji su gosti i dalje Nijemci, a odmah iza njih nalaze se domaći turisti, koji su premašili 11 milijuna noćenja. Slijede Slovenci, Austrijanci i Poljaci.
Prema službenim brojkama, Zadarska županija zabilježila je 13.180.658 noćenja, što je blagi rast od 0,3 posto u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine. Time se Zadar pozicionirao kao jedno od najvažnijih turističkih središta na Jadranu, uz bok Istri, Splitsko-dalmatinskoj županiji i Kvarneru, koji tradicionalno ostvaruju najveći dio turističkog prometa.
Vir i Zadar u top 10 hrvatskih destinacija
Unutar same županije najviše su se istaknuli Vir i Zadar, koji su se svrstali među top 10 destinacija u Hrvatskoj.
Vir je zabilježio 2.217.106 noćenja, dok je u destinaciju stiglo 142.488 gostiju.
Grad Zadar ostvario je 1.923.533 noćenja i čak 509.551 dolazak, čime potvrđuje status jednog od najatraktivnijih urbanih turističkih središta u zemlji.
Na nacionalnoj razini poredak predvodi Rovinj s više od 3,5 milijuna noćenja, slijede Dubrovnik, Poreč, Umag i Split, dok su među prvih deset uz Vir i Zadar još Medulin, Novalja i Mali Lošinj.
Strani gosti i dalje vodeći, ali domaći sve važniji
Prema riječima Damira Krešića, ravnatelja Instituta za turizam, Hrvatska može biti zadovoljna rezultatima sezone, uz oprez vezan uz cjenovnu konkurentnost. Posebno je naglasio važnost domaćih turista, koji su ove godine ostvarili značajan rast i postali ključan oslonac u vremenima kada je potražnja s nekih tradicionalnih tržišta, poput njemačkog, oslabjela.
Krešić upozorava da cijene nisu jednake u svim segmentima turizma – hotelska i pansionska ponuda uglavnom su konkurentne, dok su izvanpansionske usluge poput restorana, barova i taksija često skuplje nego što bi gosti očekivali. Ističe da je upravo odnos cijene i kvalitete ključan za dugoročnu održivost turizma.
