U analizi priuštivosti stanovanja prema podacima platforme Numbeo koje koristi i njemačka središnja banka – najnepovoljniji grad za podstanare u Hrvatskoj je Zadar.
Razlika u cijenama stanova za najam u različitim europskim gradovima dolazi zbog različitih mogućnosti zarade, ali i iznajmljivanja u turizmu koji je isplativiji vlasnicima stanova od dugoročnog najma. Tržišna formula ponude i potražnje je jednostavna: manja ponuda, veća potražnja i cijene idu gore. U Zadru je nedovoljno stanova za trajni najam, pa se i najviše u Hrvatskoj odvaja za najam stana – više od polovice plaće.
Evo što o tome donosi priča kolegice Nikoline Radić za RTL.
“Lokacija diktira potražnju bilo gdje u svijetu kao ovdje, kao u SAD-u, kao svugdje. Ja mislim da je najbolje rješenje u zadarskom zaleđu ulagati, graditi u manja mjesta, a to zahtjeva i transportnu infrastrukturu bolju”, kaže Alberto Božulić, koji je iz SAD-a u Zadar doselio prije nekoliko godina, a Zagrepčanin Mladen Petravić dodaje:
“Imamo tu jedan stan u Zadru, pa smo tu dosta često. Iznad nas iznajmljuju. Imaju apartman… i gledam taj apartman gore koji se iznajmljuje dva mjeseca samo. Evo, sad je prazan. Od 9. mjeseca je prazan”.
Na vrhu europske top liste je portugalski Lisabon (95 posto), a slijedi ga albanska Tirana (86 posto). U regiji je za podstanare najnepovoljniji Beograd (64 posto), a u Hrvatskoj Zadar (61 posto), koji je po nepriuštivosti stanovanja ispred Splita (55 posto) i Zagreba (40 posto).
Do ovih rezultata došli su s analitičkog portala Geozofija koristeći se podacima o prosječnim plaćama po europskim gradovima i prosječnim cijenama najma jednosobnih stanova platforme Numbeo koju za svoje analize koristi i njemačka središnja nacionalna banka.
“Situacija u Europi je najpovoljnija u Bernu i Beču. U Beču je potrebna otprilike jedna trećina prosječne netto plaće za najam jednosobnog stana. Kada govorimo o Beču, Beč je grad s velikim fondom javnih stanova, odnosno preko 200 tisuća stanova je u javnom fondu”, kaže Jure Taraš, vlasnik web portala Geozofija.
Iskusni posrednik u prometu nekretninama kao dobar primjer navodi i njemački model gdje 92 posto stanovnika živi u iznajmljenim mahom državnim stanovima gdje najmoprimci imaju visoku razinu zaštite. Najmoprimci u Hrvatskoj najlošije prolaze u turističkim središtima.
“To je jednostavno zakon tržišta. Stan koji košta nekih, dvosoban stan, oko 600 eura, to je znači 7200 eura godišnje. Tih 7200 eura na nekoj srednjoj lokaciji najmodavac može s tim stanom zaraditi za jedno mjesec i pol dana otprilike u ljetnoj sezoni”, pojašnjava predsjednik Udruženja posrednika u prometu nekretnina Zadarske županije Nikica Begonja.
Priuštivo stanovanje
Priuštivo stanovanje zadarska je gradska vlast obećavala još u kampanji, pa se sada kažu nastoje koordinirati s mjerama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
“Trenutačno pripremamo dvije lokacije, jedna je lokacija u Crnom, a druga je lokacija na Novom Bokanjcu, pripremamo i još neke projekte kroz sufinanciranje kamate. Cilj je u što skorijem roku omogućiti mladim obiteljima, naglasak je na mladim obiteljima, lakši pristup nekretninama”, kaže zamjenik zadarskog gradonačelnika Ante Ćurković (HDZ).
Država bi u tom slučaju trebala dati zemljište za gradnju, a grad bi bio investitor u gradnji stanova za najam. Pitanje je samo koliko će godina trebati da se to realizira.
