Mnogi lideri EU i država članica sudjelovat će na glavnoj komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici koja će se 11. srpnja održati u Potočarima. Među njima su predsjednik Europskog vijeća António Costa i hrvatski premijer Andrej Plenković. Već nekoliko dana prije ove obljetnice, koja je sada i službeno Rezolucijom UN-a proglašena Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, održana su brojna događanja diljem Europe.
Kako piše Jutarnji list, na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta održana je rasprava o tome. Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola i drugi govornici pozvali su na sjećanje na žrtve genocida i apelirali da se nikad više na tlu Europe ne dopuste takvi zločini.
Posebni gosti na ovom zasjedanju Europskog parlamenta bili su dvoje preživjelih iz Srebrenice, Almasa i Amir Salihović.
– Ova kuća vam odaje priznanje i poštovanje kao preživjelima jednako kako nastavljamo držati sjećanje na žrtve. Neka se suze majki pretvore u molitve da se Srebrenica nikad više ne ponovi – rekla je u govoru predsjednica Europskog parlamenta.
U Bruxellesu su komemoraciju za žrtve genocida zajedno organizirala veleposlanstva Nizozemske, Njemačke i BiH, čime je i simbolično poslana poruka svima da se pomirenje ne može postići zaboravom.
Njemačka posebno pazi na ovakve događaje zbog kolektivne svijesti o mračnoj prošlosti u vrijeme Drugoga svjetskog rata, Nizozemska jer također ima traume zbog genocida u Srebrenici gdje su tijekom tih zločina bili stacionirani njezini vojnici u sklopu misije UNPROFOR-a, koji nisu mogli spriječiti taj masakr, a BiH jer je to zemlja u kojoj se i dogodio genocid, a njegovo negiranje od strane vodstva entiteta Republike Srpske je glavna prepreka stabilnosti i napretku te zemlje. I ove godine, kada se obilježava 30 godina, poruke iz EU i cijele međunarodne zajednice su iste kao i prijašnjih.
Pozivaju na poštovanje žrtava, konkretne i iskrene napore političara ka pomirenju te da se genocid ne negira ili na bilo koji način ne relativizira. Takva poruka EU dolazi u vrijeme kada se u Srbiji ponovno s najvišeg vrha negira genocid u Srebrenici, najgrublje napadaju oni koji taj događaj nazivaju pravim imenom, dakle genocidom, i pokušava se prikazati bilo kakvo spominjanje genocida kao “proglašenje Srba genocidnim narodom”. Takvu retoriku promicao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, pogotovo tijekom rasprave u Općoj skupštini UN-a prošle godine kada je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici.
U provladinim medijima u Srbiji čak su se čuli i pozivi da se 11. srpnja, umjesto obilježavanja genocida, u Srbiji i entitetu Republika Srpska “proslavi dan oslobođenja Srebrenice”. Na to je nedavno, gostujući u provladinim medijima, pozvao i osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj. On je sve češće gost u provladinim medijima gdje napada oporbu i brani predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, svojega nekadašnjeg stranačkog suborca iz Srpske radikalne stranke.
O genocidu u Srebrenici posebnu rezoluciju davno je usvojio Europski parlament, a prošle godine i Opća skupština UN-a. Genocid u Srebrenici su presudama potvrdili i Međunarodni sud pravde te Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji.
Bez obzira na to i bez obzira na činjenicu da je nekoliko međunarodnih sudova taj masakr potvrdilo i pravno kao genocid, u Srbiji nema spremnosti za prihvaćanje te istine i taj se genocid negira i s najviše razine vlasti. Osuđeni ratni zločinci često se pozivaju kao gosti u provladinim medijima, sudjeluju na skupovima političkih stranaka i daje im se prostor za javno i političko djelovanje u Srbiji.
– EU odbacuje i osuđuje bilo kakvo negiranje, relativiziranje ili netočno interpretiranje genocida u Srebrenici. Nema mjesta u Europi za negiranje genocida, revizionizam i veličanje ratnih zločinaca, što je u suprotnosti s temeljnim europskim vrijednostima. Pokušaji prekrajanja povijesti su neprihvatljivi – rekao je glasnogovornik Europske komisije.
Europska unija poziva političke vođe na Zapadnom Balkanu da svojim primjerom prihvate ono što se dogodilo, poštuju žrtve i iskreno promiču pomirenje, suočavajući se s mržnjom koja je dovela do genocida. Više od 8000 Bošnjaka stradalo je u masakru koji su počinile snage Republike Srpske predvođene Ratkom Mladićem. Oni su stradali u zoni koja je bila pod zaštitom UN-a. NATO, iako je mogao, fizički nije intervenirao. Za intervenciju NATO-a bila je potrebna dvostruka suglasnost: i članica NATO-a i UN-a. Ali, do toga nije došlo. Jedan od razloga što se nije interveniralo za spas Bošnjaka u Srebrenici jest to što “nisu napadnuti vojnici UN-a”.
Zbog toga danas Europa, uključujući i EU i NATO, treba osjećati grižnju savjesti što je dopustila genocid. Srebrenica je jedna od najmračnijih mrlja u novijoj povijesti Europe. Pozivanje da se taj genocid ne negira je najmanje što EU može napraviti, ali i ti pozivi moraju biti iskreni. Pozivu na suprotstavljanje negiranju genocida u Srebrenici pridružio se i glavni tajnik UN-a António Guterres. On je u svom govoru na komemoraciji u sjedištu UN-a rekao da se mora i dalje čuti glas preživjelih iz Srebrenice te da se mora suprotstaviti negiranju, iskrivljavanju činjenica i revizionizmu. Neovisno na to, u Srbiji ni vlast ni većina oporbe nije spremna priznati genocid, piše Jutarnji.