Eurostat kaže da su prošle godine građani EU-a uglavnom bili prilično zadovoljni svojim životom općenito.
Nove brojke statističke agencije EU-a rangiraju Austriju kao najsretniju zemlju u 27-članom bloku. Austrija je dobila ukupnu ocjenu 7,9 od 10 u Eurostatovoj godišnjoj publikaciji svojih pokazatelja kvalitete života, koja se temelji na anketama provedenim u svim državama članicama, prenosi Večernji list.
Poljska, Finska i Rumunjska zauzele su drugo mjesto u podacima sa ocjenom 7,7 od 10, dok je na drugom kraju ljestvice Bugarska imala najnižu ocjenu, kao jedina zemlja s ocjenom manjom od šest (5,6) u ukupnom poretku.
Na donjem dijelu ljestvice je i Hrvatska kao tek peta zemlja od kraja po sreći.
Eurostat je rekao da njegova publikacija ima za cilj uhvatiti trendove subjektivnog blagostanja europskih građana, napominjući da su građani EU-a uglavnom bili prilično zadovoljni svojim životom općenito, izvještavajući o prosjeku od 7,1 bodova od 10.
Rečeno je da čimbenici poput razine obrazovanja, obitelji i financijske stabilnosti utječu na opće zadovoljstvo ispitanika svojim životima, a ne samo na bogatstvo.
“Zanimljivo je primijetiti da su neke zemlje povezane s niskim razinama prihoda u nedavnoj prošlosti… poput Rumunjske i Poljske, među zemljama u kojima je zadovoljstvo životom najveće, što pokazuje složenost odnosa između subjektivnog blagostanja i ekonomskog blagostanja”, objavio je Eurostat.
Italija, Španjolska i Francuska, tri najveće ekonomije u EU, sve se kreću oko prosjeka od 7,1.
Međutim, pokazalo se da je Njemačka jedna od najnesretnijih zemalja u istraživanju, pobijedivši samo Bugarsku, s ocjenom 6,5. U prošlogodišnjim podacima za 2021. postigla je ocjenu 7,1.
Iako studija ne ukazuje na uzrok pada općeg zadovoljstva životom Nijemca, čini se da je u skladu s drugim anketama koje odražavaju pad raspoloženja stanovnika zemlje. Prema odvojenoj anketi koju je prošli tjedan objavio Institut Rheingold u Kölnu, samo 22 posto Nijemaca smatralo se “predanim optimistima”, dok je 29 posto bilo “umjereno zadovoljnima”.
Studija je također pokazala da je do 20 posto odraslih preplavljeno tjeskobom, dok je devet posto bilo nezainteresirano i povučeno. Čini se da je zabrinutost povezana s gospodarskom stagnacijom Njemačke, ratom u Ukrajini i imigracijom.
