Nadin je 19. studenoga 1991. pao u ruke JNA i srpskih paravojnih postrojbi, samo dan nakon pokolja u susjednoj Škabrnji. Na spomeniku u središtu sela danas su uklesana 22 imena.
Napad na Nadin bio je nastavak akcije koju su JNA i srpske postrojbe s benkovačkog područja počele dan ranije u Škabrnji. Ujutro 19. studenoga vojska je nastavila prodor kroz istočni, nebranjeni dio Škabrnje i oko 14 sati sa zapadne strane izbila pred Nadin. Branitelji su se na položajima držali do 17.30, kada je pala Nadinska kosa.
Ta uzvisina, zajedno s Ražovljevom glavicom, nadzirala je Ravne kotare i cestu od Benkovca prema zadarskoj zračnoj luci. Zbog toga su oba sela bila na udaru.
Nakon ulaska u selo ubijeno je 14 civila. Poginula su i petorica branitelja iz Nadina i susjednog Zagrada. Troje mještana i danas se vodi kao nestalo. Među 22 imena na spomen-obilježju deset je žena. Preživjele su protjerali, a kuće opljačkali i zapalili.
Nadin je ostao pod okupacijom do Oluje 1995. Selo je u međuvremenu obnovljeno i živi uglavnom od poljoprivrede, a prema popisu iz 2021. ima 371 stanovnika.
Obljetnicu danas obilježavaju mimohodom, misom i polaganjem vijenaca. Organizatori su Grad Benkovac i Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Benkovac. Sudionici se okupljaju u 9.15 kod sjevernog ulaza u Nadin, s ceste Benkovac – Zadar, a mimohod u 9.30 kreće prema crkvi sv. Ante. U 10 sati služi se misa za poginule i nestale branitelje te civilne žrtve Nadina i Zagrada. Nakon mise mimohod nastavlja kroz selo do spomenika, gdje su u 11 sati predviđeni govori, polaganje vijenaca i paljenje svijeća.






