Na dan 16. listopada svake se godine obilježava Svjetski dan hrane. Tog je datuma 1945. utemeljena Organizacija za prehranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization) pri Ujedinjenim narodima. Ovaj dan prilika je za podizanje svijesti o važnosti borbe protiv gladi, pristupa sigurnoj i kvalitetnoj hrani te o stvaranju otpornijih i održivijih prehrambenih sustava. Ovogodišnja tema, „Inoviraj danas. Nahrani sutra” (Innovate Today. Nourish Tomorrow.), ističe ključnu ulogu inovacija u stvaranju održive prehrambene budućnosti.
Uvoz i izvoz hrane raste, ali raste i proizvodnja povrća
Proizvodnja, uvoz i izvoz hrane te prehrambenih proizvoda važan su dio gospodarstva svake zemlje. U 2025. je Hrvatska uvezla hrane i živih životinja u vrijednosti od 5,62 milijarde eura, što je za oko 9,0% više nego godinu prije, kada je vrijednost uvoza iznosila 5,16 milijardi eura. Istodobno je porastao i izvoz, s 2,86 milijardi eura u 2024. na 3,08 milijardi eura u 2025., kažu podaci Državnog zavoda za statistiku.
Vrijednost uvoza voća u 2025. dosegnula je 446 milijuna eura, odnosno 15,3% više nego godinu prije, kada je uvezeno voća u vrijednosti od 386 milijuna eura. Vrijednost uvezenog povrća također je porasla te je u 2025. iznosila oko 292 milijuna eura, odnosno 2% više nego 2024., kada je iznosila 286 milijuna eura.
Iako se iz podataka može zaključiti da je uvoz hrane porastao, istodobno se uočava i porast domaće poljoprivredne proizvodnje, osobito povrća. U 2025. u Hrvatskoj je proizvedeno 224 817 tona povrća, što je za 39 376 tona više nego u 2024., kada je proizvedena 185 441 tona. Najveći rast imala je proizvodnja rajčice, koja je povećana za 29 681 tonu.
Ukupna proizvodnja voća u 2025. bila je pak manja nego godinu prije. Ipak, među pojedinim voćnim kulturama ističe se grožđe, čija je proizvodnja porasla s 98 262 tone u 2024. na 121 499 tona u 2025.
Cijene hrane i troškovi kućanstava
Za većinu građana najvažnije je pitanje cijena hrane. U Hrvatskoj su cijene hrane i bezalkoholnih pića u 2025. bile prosječno 5,1% više nego godinu prije. Takvo kretanje cijena izravno utječe na svakodnevne troškove kućanstava jer hrana čini znatan dio njihove potrošnje.
Prema podacima za 2024., izdaci za hranu i bezalkoholna pića činili su 13,2% ukupne potrošnje kućanstava u Europskoj uniji. U Hrvatskoj je taj udio bio viši – oko 17,5%. Veći udio imale su samo Rumunjska, Bugarska, Latvija, Slovačka, Estonija, Litva, Portugal i Poljska.
Koliko hrane bacamo?
Prema podacima Eurostata, u 2024. je u Europskoj uniji nastalo oko 57,9 milijuna tona otpada od hrane, što odgovara količini od 129 kilograma po stanovniku. Više od polovice ukupnog otpada, odnosno 53%, nastalo je u kućanstvima. To znači da su kućanstva proizvela oko 31 milijun tona otpada od hrane, odnosno 69 kilograma po stanovniku.
Otpad od hrane ne stvara se samo od onoga što ne pojedemo, nego se akumulira na cijelom putu hrane od proizvodnje do stola. Tako je u EU oko 11,3 milijuna tona otpada nastalo u proizvodnji i preradi hrane, 6,7 milijuna tona u restoranima i uslugama prehrane, 4,5 milijuna tona u trgovini i distribuciji te 4,3 milijuna tona u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Zato pitanje hrane danas nije samo pitanje onoga što ćemo pojesti za ručak. Svjetski dan hrane podsjeća nas da iza hrane na našem stolu stoji cijeli put, od proizvodnje i trgovine do potrošnje i otpada, a statistički podaci prikazuju različite dijelove te priče.
