Tihi ocean trenutačno prolazi kroz dramatičan oceanografski preokret koji bi mogao preoblikovati globalne vremenske prilike u mjesecima pred nama. Mjerni instrumenti vodećih svjetskih meteoroloških službi, predvođeni britanskim Met Officeom i američkim istraživačkim centrom Berkeley Earth, zabilježili su ekstremno zagrijavanje vode u tropskom pojasu Pacifika. Svi prikupljeni podaci ukazuju na stvaranje dosad najsnažnijeg El Niña od početka sustavnih mjerenja, s potencijalom da postane najrazorniji klimatski događaj u posljednjih nekoliko stoljeća.
Klimatski fenomen El Niño nastaje kada slabe ili potpuno promijene smjer uobičajeni istočni pasatni vjetrovi. Umjesto potiskivanja tople vode prema Aziji i Australiji, tihi vjetrovi dopuštaju golemim masama pregrijane morske vode da se preliju natrag prema obalama Južne Amerike. Fenomen se službeno proglašava kada površinska temperatura mora u središnjem Pacifiku poraste za najmanje polovicu Celzijeva stupnja iznad višegodišnjeg prosjeka. Međutim, aktualna mjerenja već sada pokazuju odstupanje veće od dva stupnja, dok prognostički modeli za vrhunac ciklusa krajem godine najavljuju anomalije koje bi mogle premašiti tri, pa i četiri stupnja Celzijeva.
Ono što znanstvenike najviše zabrinjava ne nalazi se samo na površini, već u oceanografskim dubinama. Na stotinu metara ispod površine oceana izmjerena su odstupanja koja lokalno dosežu i osam stupnjeva iznad normale. Taj golemi podvodni rezervoar akumulirane topline djeluje kao postojani energetski motor koji dodatno napaja atmosferu i onemogućava brzo smirivanje fenomena. S obzirom na to da su pred nama mjeseci u kojima će se ova oceanografska struktura dalje razvijati, klimatolozi ističu kako je riječ o poremećaju bez presedana u moderno doba.
Globalne posljedice preusmjeravanja oceanske topline već su vidljive na nekoliko kontinenata. Promjene u zračnim strujama dovele su do znatnog podbacivanja ljetnih monsunskih oborina u Indiji, dok je na području Kariba i tropskog Atlantika zabilježena neuobičajeno niska uraganska aktivnost sa svega nekoliko imenovanih oluja. U nastavku godine očekuje se drastično povećanje rizika od katastrofalnih suša i šumskih požara u Australiji, dok će zapadne obale Južne Amerike te jug Sjedinjenih Američkih Država pogoditi razorne oborine i poplave.
Na europskom tlu učinci će se primarno osjetiti tijekom jeseni i rane zime kroz jačanje ciklonalne aktivnosti. Sjeverozapad kontinenta očekuju učestali olujni sustavi i obilna kiša, dok bi drugi dio zime, uz karakterističnu nestabilnost u atmosferskom kruženju, mogao donijeti neočekivane prodore hladnog zraka.
Najveća opasnost ipak leži u vremenskom odmaku s kojim ocean predaje toplinu atmosferi. Budući da se puni učinak El Niña na globalne temperature manifestira u kalendarskoj godini nakon njegova zimskog vrhunca, klimatolozi upozoravaju na neumoljiv slijed događaja. Kombinacija ovog rekordnog prirodnog poremećaja i stakleničkih plinova proizašlih iz ljudskog djelovanja gotovo će sigurno učiniti 2027. godinu najtoplijom u povijesti mjerenja, uz ozbiljne prijetnje globalnoj poljoprivredi i lancima opskrbe hranom, prenosi N1.
