Koalicija 360 udruga, među kojima i 9 iz Hrvatske, od Europske komisije traži dubinsku izmjenu legislative kako bi se u državama članicama EU-a sustavno zajamčilo pravo na priuštivu i zdravu hranu, poštena cijena rada u poljoprivredi, kao i etična proizvodnja, prije svega u stočarstvu.
U tijeku je kampanja kojom se građane EU-a poziva da svojim potpisom podrže Europsku građansku inicijativu pod nazivom „Hrana je ljudsko pravo za sve! Jamčenje zdravih, pravednih i održivih prehrambenih sustava.“ Prikupe li milijun verificiranih potpisa do 7. siječnja 2027. godine, Europska komisija bit će dužna razmotriti njihove zahtjeve, a zahtjeve će imati prilike iznijeti i pred Europskim parlamentom.
Do sada su, kako se može pratiti na službenim stranicama inicijative www.goodfoodforall.eu prikupili 83.787 potpisa.
– Vjerujemo da je do konca godine moguće prikupiti dovoljan broj potpisa. Zato smo se na poziv udruge Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) i uključili u kampanju jer je ovo situacija u kojoj je svaki potpis važan i, bez obzira na to što smo mala udruga, želimo učiniti ono što je u našoj moći da zahtjevi Inicijative dođu do što većeg broja građana. Zdrava hrana i okolišno odgovorna poljoprivreda najvažnije su teme kojima se naša udruga bavi od osnutka 1999., rekla je dopredsjednica udruge „Eko-Zadar“ Nives Rogoznica napominjući kako se potpisi građana po državama članicama prikupljaju prema unaprijed definiranom ključu po kojem je u Hrvatskoj potrebno prikupiti 8.460 valjanih potpisa građana, dok je Inicijativu do sada potpisom podržalo njih 1.935.
Zahtjeve Europskoj komisiji Inicijativa je grupirala u 16 točaka a oni su na hrvatskom jeziku dostupni na službenoj stranici putem koje se prikupljaju potpisi: https://citizens-initiative.europa.eu/initiatives/details/2025/000002_hr
– Kao neke od najkonkretnijih zahtjeva izdvojila bih onaj da se povuče prijedlog o deregulaciji novih genomskih tehnika, odnosno da se i na hranu koja sadrži tzv. NGT-1, odnosno koja je proizvedena od NGT-1 biljaka, a to bi bile biljke kod kojih su napravljene male promjene ili su uključeni geni iz iste ili srodne vrste, primjeni zakonodavstvo koje se odnosi na klasičan GMO, a što posebno uključuje provjeru jesu li modifikacije doista unutar dopuštene granice, te označavanje proizvoda, kako radi utvrđivanja sljedivosti, tako i pružanja jasne informacije građanima kada se proizvod nađe na policama trgovina. Vrlo važnim smatramo i zahtjev da se ponovno pokrene donošenje Uredbe o održivoj upotrebi pesticida koju je Europska komisija 2024. povukla iz procedure a kojom je, među ostalim, bilo predviđeno da se upotreba kemijskih pesticida u EU-u obvezno smanji za 50 % do 2030. godine, rekla je Rogoznica napominjući kako se među zahtjevima nalazi i onaj za regulacijom oglašavanja ultraprerađene hrane i pića radi smanjenja s njima povezanih nezaraznih bolesti i pretilosti, osobito kada je riječ o proizvodima oglašavanje kojih je usmjereno prema djeci, kao i zahtjevi da se uredbom pruži podrška autonomiji seljačkih sustava sjemenja, agrobioraznolikosti i sjemenju koje je prikladno za ekološku proizvodnju ili proizvodnju s niskim unosom sintetičkih kemikalija, te propišu regulatorne mjere te obvezujući ciljevi smanjenja rasipanja i gubitka hrane u prehrambenim lancima, ali i zaštita prihoda malih poljoprivrednika i radnika u poljoprivredi.
