Klime i turisti ‘zapalili’ mrežu; Ljetna potrošnja struje u Hrvatskoj službeno prestigla zimsku!

Ljetni maksimumi potrošnje struje u Hrvatskoj prestigli su zimske, a u kolovozu je zabilježen povijesni satni maksimum od 3400,5 megavatsati (MWh) pokazali su Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), javljaju agencije.

Podaci o potrošnji pokazuju da se odnos između ljetnih i zimskih vršnih opterećenja posljednjih godina promijenio. Nekada su zimski maksimumi bili viši od ljetnih, no razlika se postupno smanjivala, među ostalim zbog toplijih zima, sve toplijih ljeta i turističke potrošnje, da bi ljetni maksimumi naposljetku prestigli zimske, ističu iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS).

Tako je najveća satna potrošnja tijekom zime 2023. na 2024. iznosila 2905 MWh, zime 2024. na 2025. porasla je na 3052 MWh, a prošle zime na 3264,2 MWh. Ljetni maksimum 2024. bio je 3362,8 MWh, prošle godine 3150,1 MWh, dok je u kolovozu ove godine dosegnuo povijesni maksimum od 3400,5 MWh, zabilježen u 21 sat.

Iako ovogodišnji srpanj nije donio rekordnu mjesečnu potrošnju, podaci za prvih sedam mjeseci pokazuju postupan rast potrošnje električne energije.

Od siječnja do kraja srpnja 2024. u Hrvatskoj je potrošeno 10,436 milijuna MWh električne energije, u istom razdoblju 2025. godine 10,530 milijuna MWh, a ove godine 10,632 milijuna MWh. Potrošnja je tako ove godine u prvih sedam mjeseci bila oko jedan posto veća nego lani te 1,9 posto veća nego u istom razdoblju 2024.

Pritom se među pojedinim mjesecima bilježe znatne razlike. Ovogodišnja potrošnja bila je posebno visoka u siječnju, kada je iznosila 1,834 milijuna MWh, oko 7,7 posto više nego u siječnju lani i 10,5 posto više nego 2024.

U ljetnim mjesecima slika je drugačija. Lipanjska potrošnja posljednje tri godine gotovo se nije mijenjala: iznosila je 1,441 milijun MWh u 2024., 1,454 milijuna u 2025. te 1,466 milijuna MWh ove godine.

Unatoč ovogodišnjem rekordnom toplinskom valu, ni srpanjska potrošnja nije dosegnula rekord iz 2024. U srpnju ove godine potrošeno je 1,662 milijuna MWh električne energije, neznatno više od 1,654 milijuna MWh u srpnju 2025., ali oko osam posto manje nego u srpnju 2024., kada je potrošnja dosegnula 1,806 milijuna MWh.

Podaci za cijeli kolovoz ove godine još nisu dostupni pa se učinak ovogodišnjih vrućina na ukupnu mjesečnu potrošnju još ne može usporediti s prethodnim godinama.

“Toplinski valovi sigurno utječu na porast potrošnje, ali je nezahvalno uspoređivati s prosječnim danima jer potrošnja ovisi o danu u tjednu, trajanju toplinskog vala, vlažnosti, vjetru, preklapanju s blagdanima, pa čak i o sportskim događajima kao što je svjetsko nogometno prvenstvo”, ističu iz HOPS-a.

Jedan od razloga rasta ljetne potrošnje je sve raširenija uporaba klima-uređaja, no operatori sustava nemaju podatke o broju ugrađenih klima i dizalica topline pa se njihov pojedinačni utjecaj ne može precizno izdvojiti. Istodobno, takvi se uređaji sve češće koriste i za grijanje, pri čemu inverter klima-uređaji i u kontinentalnoj Hrvatskoj mogu biti dovoljni za grijanje zimi.

Podaci HEP-a ukazuju da se ljeti udio ukupnog opterećenja elektroenergetskog sustava pomiče prema područjima s većim brojem turista, a lokalno opterećenje distribucijske mreže raste ondje gdje se istodobno povećava broj korisnika, turistička aktivnost i potreba za hlađenjem. U pojedinim područjima odnos ljetne i zimske potrošnje zbog toga može dosegnuti čak 5:1.

HEP navodi i da je opterećenje prijenosne i distribucijske mreže ljeti najveće između 20 i 22 sata. Usporedive vrijednosti stvarne potrošnje mogu se pojaviti i između 12 i 15 sati, ali se tada dio potreba podmiruje vlastitom proizvodnjom potrošača, uglavnom iz sunčanih elektrana na krovovima, pa se ta potrošnja ne očituje u jednakoj mjeri kao opterećenje mreže.

U razdobljima povećane potrošnje HEP raspoloživu proizvodnju iz hidroelektrana prilagođava dotocima, stanju akumulacija i potrebama sustava, a opskrbu osigurava kombinacijom raspoloživih domaćih proizvodnih izvora i, prema potrebi, nabavom električne energije na tržištu.

Smatraju da bi ublažavanju ljetnih vršnih opterećenja mogla pridonijeti kombinacija sunčanih elektrana, baterijskih spremnika i pametnog upravljanja potrošnjom. Solarne elektrane smanjuju preuzimanje energije iz mreže tijekom dana, dok baterijski spremnici mogu dio proizvedene energije prebaciti u razdoblja najvećeg večernjeg opterećenja.

Stoga je razumljivo zašto HEP najavljuje da će na lokacijama sunčane elektrane Korlat (priključne snage 75 MW), koja je nedavno počela s redovnom proizvodnjom, te sunčane elektrane Sukošan (snage 45 MW,) koja je u visokoj fazi pripreme, razvijati projekte baterijskih spremnika. Dodatno bi dugoročnom povećanju fleksibilnosti sustava trebali bi pridonijeti i novi kapaciteti akumulacijskih jezera i reverzibilnih hidroelektrana, među kojima HEP navodi projekte HES Kosinj i RHE/CHE Vinodol, a u budućnosti računa i na proizvodnju i primjenu vodika.

No, bez obzira na nove projekte baterijskih spremnika i obnovljivih izvora energije koje razvijaju HEP i drugi privatni igrači, zbog elektrifikacije prometa i grijanja, digitalizacije i podatkovnih centara, upozoravaju iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), daljnji rast potrošnje je izgledan.

Potpredsjednica HGK Marija Šćulac ističe da je hrvatsko gospodarstvo u posljednjih desetak godina znatno ojačalo, ali potrošnja električne energije nije rasla istom dinamikom kao BDP.

Riječ je o svojevrsnom razdvajanju gospodarskog rasta od rasta potrošnje električne energije, odnosno “decouplingu”, što se smatra pozitivnim trendom. Dok hrvatski BDP posljednjih godina raste oko tri do četiri posto godišnje, ukupna tuzemna potrošnja električne energije u 2025. iznosila je nešto više od 19 TWh i porasla manje od jedan posto.

Razloge Šćulac vidi u povećanju energetske učinkovitosti, ali i promijenjenoj strukturi hrvatskog gospodarstva. Značajan dio rasta dolazi iz uslužnih djelatnosti, turizma i osobne potrošnje, koje su energetski manje intenzivne od teške industrije, dok tehnološki napredak omogućuje stvaranje veće dodane vrijednosti uz relativno manju potrošnju energije.

No takav odnos u budućnosti bi se mogao mijenjati. Potrošnja električne energije već je u prvom tromjesečju ove godine bila 2,2 posto veća nego u istom razdoblju 2025., a HGK očekuje postupno snažniji rast.
Dekarbonizacija, naime, podrazumijeva elektrifikaciju prometa, grijanja i industrijskih procesa, dok će dodatnu potražnju stvarati digitalizacija, podatkovni centri i sve šira primjena umjetne inteligencije.

Iz HGK ukazuju na to da Hrvatska danas raspolaže s oko 6300 MW ukupne instalirane snage proizvodnih kapaciteta, oko 2000 MW više nego prije nekoliko godina. Obnovljivi izvori energije u 2025. činili su 74,1 posto ukupne domaće proizvodnje električne energije, a posebno brzo raste solarna energija.

Do početka ove godine instalirana snaga solarnih elektrana dosegnula je 1500 MW, čime je solar prvi put prestigao vjetar po instaliranoj snazi.

No rast proizvodnih kapaciteta otvara i pitanje mogućnosti elektroenergetske mreže da ih prihvati. Na mrežu HEP-ODS-a u veljači ove godine bilo je priključeno oko 44.000 sunčanih elektrana, a prema podacima HGK-a proizvodni projekti u prosjeku se realiziraju tri puta brže od jačanja prijenosne i distribucijske mreže.

Problem, prema komori, predstavljaju zagušenja, nedovoljni kapaciteti za prihvat novih projekata obnovljivih izvora te starost mreže. Klimatske promjene dodatno povećavaju pritisak jer sušna razdoblja mogu smanjiti proizvodnju hidroelektrana upravo u vrijeme kada toplinski valovi povećavaju potrošnju za hlađenje.

Istodobno raste proizvodnja električne energije za vlastite potrebe, koja se ne mora u cijelosti vidjeti u podacima operatora kao dodatno opterećenje mreže. Oko tri četvrtine instaliranih kapaciteta priključenih na distribucijsku mrežu dolazi iz poduzetničkog segmenta, a tvrtke u vlastitu proizvodnju ponajprije ulažu kako bi dugoročno stabilizirale troškove i zaštitile se od cjenovnih šokova.

Razmjere solarnog uzleta pokazuje podatak da je proizvodnja solarnih elektrana s 53.000 MWh u 2015. narasla na 1,045 milijuna MWh u 2025. Samo od prosinca 2024. do prosinca 2025. u pogon je pušteno više od 400 MW novih solarnih kapaciteta.

Prema HGK-u, zato će jedno od ključnih pitanja biti može li Hrvatska rastuću potražnju za električnom energijom pratiti dovoljno brzim razvojem domaćih obnovljivih izvora, elektroenergetske mreže, baterijskih sustava i drugih oblika fleksibilnosti.

Cilj, poručuju iz komore, nije ograničiti potrošnj, nego omogućiti gospodarstvu stvaranje sve veće vrijednosti uz učinkovitije korištenje energije te rastuću elektrifikaciju pokriti sigurnom, konkurentnom i sve čišćom domaćom proizvodnjom, prenosi N1.