Ministar Habijan: Od 1660 sudaca i sutkinja nema niti jednog mlađeg od 30 godina

Ministar pravosuđa Damir Habijan u srijedu je u Hrvatskom saboru rekao da među 1660 sudaca i sutkinja nema mlađih od 30 godina, po podacima iz 2024.Jedan od razloga takve starosne strukture pravosudnih dužnosnika je uvjet da prilikom prvog stupanja stupanja u pravosudnu dužnost pohađaju i polože završni ispit Državne škole za pravosudne dužnosnike. Ona je na neki način postala odvraćajući razlog ili uvjet da mladi kadar uopće želi biti sudac ili državni odvjetnik, ocijenio je Habijan tijekom rasprave o konačnim prijedlozima izmjena Zakona o pravosudnoj akademiji, Zakona o Državnom sudbenom vijeću te Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću.

Time je odgovorio HDZ-ovom Anti Babiću kojeg je zanimalo kakve bi posljedice za pravosuđe imalo zadržavanje postojećeg modela izbora pravosudnih dužnosnika, posebice imajući u vidu dobnu strukturu sudaca i zamjenika državnih odvjetnika, kao i potrebu privlačenja novih kvalitetnih kadrova.

Habijan je rekao i da je 2014. svega 14 posto sudaca bilo u rasponu između 60 i 70 godina, a 10 godina kasnije, 2024., postotak se popeo na 30. Isto tako, 2014. godine je 16 posto sudaca imalo između 30 i 40 godina, a 2024. u tom ih je rasponu bilo svega sedam posto.

Državna škola postaje ustrojstvena jedinica Pravosudne akademije

Stoga, rekao je, po prijedlogu izmjena Zakona o pravosudnoj akademiji, Državna škola za pravosudne dužnosnike više neće biti kriterij u postupcima prvog imenovanja pravosudnih dužnosnika, nego će postati ustrojstvena jedinica Pravosudne akademije. Tako će, kaže, glavna uloga te škole postati stručno usavršavanje i cjeloživotno učenje svih pravosudnih dužnosnika.

U odnosu na prvotne prijedloge, novina kod izmjena zakona o Državnosudbenom i Državnoodvjetničkom vijeću, kojima bi se trebao postići brži ulazak u pravosudnu dužnost, je propisivanje njihove obveze da o provedbi Plana popunjavanja slobodnih mjesta za suce/zamjenike državnih odvjetnika izvijeste ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, Vrhovni sud RH i DORH.

Napominjući kako neće podržati predložene zakone, Kristina Ikić Baniček (Klub SDP-a) rekla je da su za lošu percepciju pravosuđa u javnosti krivi HDZ i njegova upornost da drži “svoju šapu na guši cijelog pravosudnog sustava, uvijek i u svakoj mogućoj situaciji”.

Upozorila je da u predloženim zakonima pri izboru pravosudnih dužnosnika nisu smanjili utjecaj ocjene pisanog rada i intervjua već su si i u zakonima ostavili i diskrecijsko pravo članovima Državnoodvjetničkog vijeća da izaberu kandidata koji nije imao najviše bodova kod subjektivnog ocjenjivanja pisanog rada i intervjua. Pobjednik natječaja može biti drugi, treći ili četvrti najbolji kandidat prema subjektivnoj ocjeni ocjenjivača, uz jedinu ogradu da je bio do 15 bodova slabiji od najbolje ocijenjenog, upozorila je. Smatra da Vlada promjenama zakona pokazuje kako “nema volje niti namjere” profesionalizirati sustav izbora kadrova za najodgovornije dužnosti u državi.

Polović (Možemo!): Zakon mora preciznije uređivati način bodovanja, sadašnja rješenja nisu detaljna

I Draženka Polović (Klub Možemo!) dvojila je jesu li kriteriji za izbor pravosudnih dužnosnika sada dovoljno precizno propisani ili ostavljaju ostavljaju previše prostora procjeni. “Ako više nema Državne škole za pravosudne dužnosnike kao završnog ispita, onda Državnoodvjetničko vijeće mora biti jamac jednakih kriterija”, poručila je. Stoga smatra da bi zakon onda morao još preciznije uređivati način bodovanja, ocjenjivanje razgovora, obrazlaganje odluka i kontrolu diskrecijskih ovlasti. Polović je kazala i da Možemo! drži i kako predložena zakonska rješenja u tom smislu nisu dovoljno detaljna.

Da se predloženim zakonima spuštaju kriteriji za ulazak u pravosuđe negirao je uime HDZ-a Ante Babić. Također, negirao je i ocjene SDP-ove Ikić Baniček da se zakonima povećava politički utjecaj na imenovanje sudaca ili zamjenika državnih odvjetnika. Predloženim zakonima, kazao je, mijenja se način vrednovanja kandidata, jasnije uređuju postupci i uklanjaju rješenja koja se u praksi nisu pokazale učinkovitima.