Kulturni most preko Jadrana: Dobrotska čipka i maraskino u pričama koje spajaju Zadar i Boku

U prepunoj Koncertnoj dvorani braće Bersa u Kneževoj palači zabilježen je trenutak u kojem se povijest prirodno prelila u suvremenost. Hrvatska premijera dokumentarnog filma “Dobrotska čipka i torta: baština koja povezuje” okupila je brojne uzvanike, no u središtu pozornosti bila je jednostavna, a opet duboka istina o stogodišnjim sponama dviju jadranskih obala. Projekt “Putevima bokeljskih Hrvata”, koji već osam godina strpljivo i temeljito bilježi život, tradiciju i opstanak hrvatske zajednice u Crnoj Gori, ovim je ostvarenjem dobio jedno od svojih najdojmljivijih poglavlja.

Priča o dobrotskoj čipki i dobrotskoj torti nipošto nije tek puki prikaz tradicijskih obrta ili starih receptura. Film donosi svjedočanstvo o identitetu koji se čuvao u najtežim vremenima, prenoseći se tiho, s generacije na generaciju. U tim je nitima i okusima zapisana pomorska i trgovačka povijest Boke kotorske, no i njezina neraskidiva spona sa Zadrom. Ta se veza na najljepši način ogleda u jednom sasvim konkretnom detalju: autentična dobrotska torta svoju prepoznatljivu aromu duguje upravo zadarskom maraskinu, desertnom likeru koji je stoljećima putovao trgovačkim rutama između ove dvije luke.

Večer u Zadru spojila je predstavnike državnih vlasti, diplomacije i kulturnog života dviju država. Minutom šutnje, ali i živom riječju, naglašeno je kako zaborav prijeti samo onim zajednicama koje ne bilježe vlastite korijene. Režiju dokumentarca potpisuje Lana Pavić, dok je autor projekta Toni Dabinović okupio ekipu koja je kroz kazivanja Nade Radović, Damira Moškova, Dolores Fabian i Sanje Putice uspjela uloviti dušu Boke. Njihova svjedočanstva pred kamerom ne govore samo o prošlosti, već i o živoj baštini koja se i danas prenosi na mlađe naraštaje.

Razumijevanje ove baštine nadilazi uske nacionalne okvire. Dobrotska je čipka, premda potekla iz krila hrvatskog naroda u Boki, danas prepoznata kao vrhunska nematerijalna kulturna vrijednost čitave Crne Gore. Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman naglasio je tijekom svečanosti kako ovaj projekt iznova potvrđuje ulogu hrvatske manjine kao stabilnog i trajnog mosta suradnje. Kako je istaknuto, posebna vrijednost leži u činjenici da su u očuvanju te baštine kroz stoljeća sudjelovali i pripadnici drugih naroda i vjera, što dobrotskoj čipki daje dimenziju univerzalnog simbola zajedništva.

Izbor Zadra za hrvatsku premijeru nije bio slučajan. Domaćin susreta, župan Zadarske županije Josip Bilaver, podsjetio je na povijesni kontinuitet odnosa Zadarske županije i Boke kotorske. Istaknuo je kako ovaj dokumentarac ostaje kao trajan zapis i dokument vremena koji će budućim generacijama, kako u Boki tako i u hrvatskoj dijaspori širom svijeta, svjedočiti o bogatstvu i slojevitosti mediteranskog kulturnog kruga kojem zajednički pripadamo.

Projekcija pod supokroviteljstvom predsjednika dviju država, Zorana Milanovića i Jakova Milatovića, te uz podršku lokalnih partnera i kulturnih institucija, pokazala je da baština nije spomenik u staklu, već živ organizam. Dok su se dvoranom lomili dojmovi nakon završnih kadrova, postalo je jasno da niti dobrotske čipke i miris maraskina i dalje čvrsto drže na okupu dvije jadranske obale.