Svjetski klimatolozi upalili crveni alarm, udar će se osjetiti i na zadarskom području

Golema masa tople vode koja se akumulira duboko pod površinom Tihog oceana pokrenut će lančanu reakciju planetarnih razmjera. Meteorološki modeli predviđaju ekstremnu jesen i zimu, a valovi vrućine mogli bi potisnuti živu u termometrima do nezapamćenih granica.

Nakon kratkotrajnog razdoblja prividnog zatišja pod utjecajem slabe La Niñe, svjetske meteorološke službe i klimatolozi izdali su dramatično upozorenje. Najnoviji satelitski i oceanografski podaci potvrđuju ubrzani razvoj fenomena El Niño u drugoj polovici 2026. godine, a modeli sve izvjesnije ukazuju na scenarij takozvanog „super El Niña“. Riječ je o anomaliji koja po svom intenzitetu u ranoj fazi nadmašuje većinu dosad zabilježenih povijesnih ekstrema. Iako se poremećaj rađa tisućama kilometara daleko, u tropskom pojasu Pacifika, globalna atmosferska cirkulacija prenijet će njegove izravne i neizravne posljedice na sve kontinente.

Ključni dokaz nadolazećeg klimatskog udara krije se u oceanskim dubinama. Mjerenja američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) otkrila su golem podmorski rezervoar topline, gdje su na dubinama do 300 metara zabilježene temperature čak šest stupnjeva Celzijevih više od uobičajenog prosjeka. Taj toplinski val generira snažne Kelvinove valove koji se kreću prema istoku i nepovratno mijenjanju tlak zraka i smjer vjetrova. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) stoga procjenjuje vjerojatnost potpunog razvoja ovog fenomena na visokih 80 posto prije kraja ljeta, dok do studenoga ta brojka raste na gotovo stopostotnih 90 posto.

Dok će pacifičke regije trpjeti razorne poplave i višemjesečne suše, utjecaj na europski kontinent i Sredozemlje manifestirat će se kroz destabilizaciju atlantskih zračnih struja. Za jadransku obalu, a posebice za zadarsko područje, kombinacija globalnog zatopljenja i pacifičkog toplinskog impulsa donosi iznimno visoke rizike. Kada se poremeti stabilnost atmosfere iznad Mediterana, ljetni i jesenski toplinski valovi postaju znatno dugotrajniji i intenzivniji.

Meteorološke projekcije sugeriraju da bi pod utjecajem ovog fenomena zadarsko područje u mjesecima pred nama moglo svjedočiti rušenju povijesnih rekorda. Dosezanje kritičnih 40 stupnjeva Celzijevih u hladu, što je u Zadru rijetka i ekstremna pojava zabilježena tek u novijoj povijesti toplinskih valova, moglo bi postati nova stvarnost, uz realnu opasnost da živa u termometrima lokalno probije i granicu od 41 stupnja Celzijeva. Dodatni pritisak donijet će takozvane tropske noći, tijekom kojih se minimalna temperatura u gradskoj jezgri i na otocima zadarskog arhipelaga danima neće spuštati ispod 26 ili 27 stupnjeva, onemogućavajući prirodno hlađenje tla i objekata.

Dugoročne prognoze Ujedinjenih naroda ukazuju na to da će ovaj fenomen doliti ulje na vatru već zagrijanom planetu, što bi 2027. godinu moglo učiniti najtoplijom godinom od početka službenih mjerenja. Osim nepodnošljivih ljetnih i ranih jesenskih žega koje sa sobom nose ekstreman rizik od katastrofalnih šumskih požara duž obale i u zaleđu, kasna jesen pod utjecajem snažnih niskotlačnih sustava u Sredozemlju može donijeti i nagle, ekstremne oborine, pretvarajući sušna razdoblja u razorne lokalne bujice.